Prijedlog Općeg kolektivnog ugovora koji su usuglasili Savez samostalnih sindikata BiH i Udruga poslodavaca FBiH, ako bi bio primijenjen, stvorio bi značajne probleme malim i srednjim poduzećima te negativno utjecao na ubiranje poreznih i drugih prihoda, važnih za punjenje proračuna i izvanproračunskih fondova, piše Večernji list BiH.
Najniža plaća se povećava
"Večernji list" je u posjedu prijedloga novog Općeg kolektivnog ugovora na koji federalna Vlada i dio poslodavaca imaju značajne primjedbe, jer odstupa od nedavno usvojenog Zakona o radu. Kada je u pitanju utvrđivanje najniže satnice, novim prijedlogom je definirano da nju utvrđuju sporazumom socijalni partneri najdalje do 1. prosinca u tekućoj za iduću godinu. Prema istom dokumentu, najniža satnica za 2016. godinu, prije oporezivanja, ne može biti manja od 2,31 KM. Utvrđeni iznos iz prethodnog stava uvećava se za doprinose iz plaće sukladno posebnim zakonima. Izuzetno, nižim kolektivnim ugovorom se može utvrditi niža satnica, ali ne može biti manja od 1,62 KM. Najniža plaća utvrđuje se tako što se najniža satnica usuglašena između socijalnih partnera množi s brojem sati u fondu rada za pojedini mjesec. Na utvrđeni iznos iz prethodnog stava dodaju se doprinosi iz plaće u skladu s posebnim zakonima. Pojednostavljeno, umjesto dosadašnjih 370 KM, najniža plaća u FBiH bila bi povećana na oko 410 KM. Po novom prijedlogu, radnik ima pravo na povećanu plaću za: prekovremeni rad - najmanje 25% satnice; noćni rad - najmanje 25% satnice; rad na dan tjednog odmora - najmanje 15% satnice; rad u dane blagdana koji su po zakonu državni blagdani - najmanje 40% satnice. Dosadašnji ugovor je regulirao nešto niža povećanja plaće po ovim osnovama pa je tako zaposlenik imao pravo na povećanu plaću za prekovremeni i noćni rad po najmanje 30 posto satnice, a za rad na dan tjednog odmora najmanje 20%, dok se plaća za rad u dane blagdana koji su po zakonu neradni uvećavala za najmanje 50% od bruto satnice. Ono što je Vladi Federacije posebno zasmetalo u novom prijedlogu Općeg kolektivnog ugovora je zadržavanje minulog rada kao prava na uvećanje plaće radnika. Po dosadašnjem ugovoru, osnovna plaća povećavala se za svaku godinu radnog staža kod tog poslodavca za 0, 6%, s tim da ukupno povećanje ne može biti veće od 20 posto. Povećanje plaće po istoj osnovi zadržano je i u novom prijedlogu ugovora, ali u nešto umanjenom iznosu. Naime, predviđeno je da se osnovna plaća povećava za 0,4% za svaku godinu radnog staža kod poslodavca s kojim zaposlenik ima zaključen ugovor o radu. Zajednički dogovor sindikata i poslodavaca jest da se od Vlade FBiH zahtjeva da topli obrok i naknada za prijevoz i dalje ostanu neoporezovani, što bi također moglo biti problematično. Dosadašnje rješenje kada je u pitanju prehrana radnika je da je poslodavac bio obvezan zaposleniku osigurati topli obrok, a ako ne osigurava prehranu, zaposleniku se isplaćuje mjesečna naknada u iznosu od najmanje 20% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku. Novi prijedlog ugovora propisuje da ako poslodavac ne osigura prehranu, zaposleniku se isplaćuje naknada u dnevnom iznosu od 1% od prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku. To u praksi znači da bi topli obrok iznosio minimalno oko 8 KM, navodi se u dokumentu u čijem je posjedu Večernji list BiH.
Pravo na regres
U predloženom Općem kolektivnom ugovoru zadržava se i pravo na regres, iako je intencija Zakona o radu bila da se ukine. Zadovoljstvo sindikalnih čelnika dogovorom s Udrugom poslodavaca treba tražiti i u dopuni odredbe koja se tiče zaštite sindikalnog povjerenika. Do sada je poslodavac uz suglasnost federalnog ministarstva nadležnog za rad mogao otkazati ugovor o radu sindikalnom povjereniku za vrijeme dužnosti i šest mjeseci nakon obavljanja dužnosti. Po novom prijedlogu, bilo kakva mogućnost otkaza o radu sindikalnom povjereniku šest mjeseci nakon mandata je isključena.
