Od “Aliena” do “Gladijatora”, od “Blade Runnera” do “Hannibala”, a tu su i “Pad crnog jastreba”, “Američki gangster”, “Marsovac” te “Thelma i Louise”. Zajednički nazivnik svih ovih filmskih ostvarenja je samo jedno kultno redateljsko ime – Ridley Scott. Filmski genij i u svojoj 82. godini neumorno stvara pa tako na popis svojih djela sada dodaje i “Vučji odgoj”. U povodu jučerašnje svjetske premijere ove nove znanstveno-fantastične televizijske serije Ridley Scott dao je ekskluzivni intervju za Večernji list u kojem nam je otkrio zašto je odlučio režirati seriju, što za njega predstavlja znanstvena fantastika, ali i odakle crpi svježe ideje. Svjetski poznati redatelj javio nam se video-pozivom, zajedno sa scenaristom serije Aaronom Guzikowskim te glavnom glumačkom postavom koju čine Travis Fimmel, Amanda Collin, Abubakar Salim i Niamh Algar.
– Kada sam pročitao Aaronov scenarij, ideje u mojoj glavi odjednom su se rasplamsale. Sve je u dobrom materijalu, a ovaj je za mene bio toliko inspirativan da sam pomislio kako ga ne mogu pustiti da mi pobjegne. Jednostavno sam odmah znao da moram to raditi – počinje Ridley Scott priču o tome kako je pristao režirati desetodijelnu seriju koja se prikazuje na platformi HBO GO. Iako je Scott kao izvršni producent sudjelovao u stvaranju cijelog niza serija, poput “The Terror” iz 2018. godine koja je snimana na našem otoku Pagu, njegova je redateljska palica već desetljećima bila rezervirana za velika filmska ostvarenja. Sada televizijska publika očekuje mnogo, a toga je svjestan i sam Scott pa se, kaže, uvijek trudi stvoriti nešto novo što mu je ujedno i najveći izazov.
– Stvar je u tome da ja imam taj jedan mali problem, a to je da sam već napravio “nekoliko” SF priča do sada – s dozom ironije i kroz smijeh govori nam Ridley Scott te dodaje kako i u tom trenutku ključnu ulogu ima scenarij koji mu je izvor inspiracije. – Mislim da je ovaj scenarij napisan s mnogo promišljanja. Aronova je ideja već sama po sebi bila sadržajno cjelovita i egzotična, svježa i drugačija. No prilikom postavljanja te ideje na ekran treba paziti da prikaz ne postane otrcan i banalan. Srećom, do sada sam već naučio da je u redu slijediti intuiciju jer se ona temelji na iskustvu kojeg ja imam dovoljno. Stoga sam se i ovog puta samo zapitao: “Kako ću, dovraga, ovo učiniti drugačijim” i onda sam se samo prepustio svojoj intuiciji. Moj um radi tako da sam, čim sam pročitao scenarij, odmah u glavi vidio slike kako će taj svijet izgledati na ekranu. Tako započinje svaki moj kreativni proces i jednostavno se prepuštam intuiciji. Mislim da smo u konačnici napravili dobar posao, da smo jako dobro taj svijet osmišljen u scenariju prenijeli na ekran – ističe Ridley Scott.
A svijet koji “Vučji odgoj” prikazuje jest zapravo distopijska budućnost. U prvoj se epizodi tako otkriva da je gotovo cijela ljudska vrsta izumrla u krvavom ratu koji se na zemlji vodio između ateista i vjernika. Radnja u početku prati dva androida, Oca i Majku, koje su ateisti poslali na misteriozni planet kako bi odgojili novu generaciju ljudi. No vjernici ne smatraju da bi se roboti trebali brinuti o djeci, a upravo odnos mlađih generacija i tehnologije ono je što je scenarista Aarona Guzikowskog inspiriralo da napiše ovaj scenarij, kazao nam je. – Inspiracija su mi zapravo bila moja tri sina. Kao roditelj sam se i sam našao pred brojnim pitanjima kako ih odgajati u ovom svijetu gdje je tehnologija sve dominantnija. Stoga sam se pišući “Vučji odgoj” vodio pitanjem što nam donosi budućnost i kako će mlađe generacije interaktirati s tehnologijom. Hoće li oni i dalje uokolo nositi telefone ili će “telefoni početi nositi njih”? Odnos ljudi i tehnologije mijenja se sve brže i granice počinju nestajati. To je nešto što me zaokuplja u posljednje vrijeme i kad se to spoji s mojom zaluđenošću znanstvenom fantastikom, onda se dobije ova serija – govori nam Guzikowski. Kada je pak riječ o SF-u, upravo je Ridley Scott jedan od redatelja koji je postavio neke od temelja toga žanra koji on shvaća na sebi svojstven način. Naime, na pitanje smatra li da SF radnjom koja je smještena u budućnost zapravo komentira sadašnjost odgovora potvrdno te dodaje… – Zapravo smatram da SF pomalo nalikuje povijesnim filmovima koji nam pokazuju što je bilo prije i na neki nas način upozoravaju što smo napravili dobro, ali i što nismo. S druge strane, znanstvena fantastika na sadašnjost gleda kao na prošlost i upozorava nas na to što bi se moglo dogoditi. Ja snimanje SF filmova na neki način vidim kao paljenje zvona za uzbunu. No problem je što ljudi, doduše, ne uče baš iz svojih pogrešaka, do njih ne dopiru pouke iz prošlosti i jednostavno nastavljamo činiti iste pogreške. Tome i sada svjedočimo – zaključuje Scott te kao netko tko je definirao moderni SF jezik bez dlake na jeziku komentira današnje stanje tog žanra, kako na velikim tako i na malim ekranima.
– Mislim da je znanstvenoj fantastici prijeko potrebno nešto novo, nešto svježe. Dojma sam da, kada se nešto dobro napravi, onda slijede generacije imitatora pa onda i ono prvobitno što je u trenutku nastanka bilo uistinu izvrsno padne u drugi plan, bude “neutralizirano”. Mislim da sam zato sam ja u stalnoj potrazi i uvijek razmišljam kako napraviti nešto originalno bez da se ponavljam – još jednom naglašava Scott koji priznaje kako često, s obzirom na svoju posvećenost znanstvenoj fantastici, promišlja i istražuje o temama poput odnosa ljudi i tehnologije, umjetne inteligencije, napretku robotike... – Iako umjetnu inteligenciju ljudi uglavnom zamišljaju u nekom ljudskom obliku, to će zapravo biti računalo, tek kutija određene veličine kojoj će ljudi dati zadatak da dizajnira računalo još pametnije od sebe. Potom će to računalo napraviti jedno još pametnije, pa još pametnije i tako u nedogled. A u tom ćemo trenutku mi kao ljudska vrsta biti u velikom problemu jer će ta računala veoma brzo shvatiti da su postala pametnija od nas – mišljenja je Scott koji u ovoj seriji problematizira i pitanje religije te njezina odnosa sa znanošću.
Pritom je u “Vučjem odgoju” kao religija koja će zaratiti s ateistima prikazan mitraizam. Riječ je zapravo o kultu, odnosno mističnom pokretu koji se širio Rimskim Carstvom prva tri stoljeća nove ere, a štovao je kult indoiranskog božanstva Mitre, boga sunca. – Ta se religija može jednako dobro kao i svaka druga uklopiti u priču o sukobu religije i znanosti u budućnosti, u sadašnjosti ili u bilo koje drugo vrijeme. Možda će me povjesničari ispraviti i možda je ovo generaliziranje, no smatram da su znanost i religija bile u harmoniji samo jedno kratko vrijeme u povijesti i to u doba drevnog Egipta, prije 4000 godina. Egipćani su bili izuzetni u svemu što su radili, izdvajali su se prema načinu na koji su mislili, na koji su govorili, kako su izgledali, kako su dizajnirali i konstruirali piramide koje do danas nismo u potpunosti razumjeli... Sigurno će me kritizirati zbog ovoga što ću reći, no postojao je trenutak u egipatskoj povijesti u kojem su znanost i religija bili jedno i taj je odnos jako dobro funkcionirao. No onda su se tijekom godina razdvojili u dva oprečna načina razmišljanja i od tog su trenutka trajno odvojene. Možda sam sve krivo shvatio, ali je svakako nešto o čemu se treba razmisliti – govori Ridley Scott, dok scenarist Aaron Guzikowski ističe kako serija čak ne govori toliko o samom religijskom sustavu, koliko o vjeri.
– U fokusu je pitanje čemu ćemo kao vrsta pokloniti svoju vjeru. Mislim da serija pokazuje da je jednako problematično vjerovati u tehnologiju sa svim problemima koje ima, kao i u neko imaginarno božanstvo ili drevnu mitologiju ili nešto treće. Također, ovo je serija o traženju svrhe koju mi kao ljudi moramo imati, a religija nam je daje pa čak i ako ona nije stvarna. Svejedno daje ljudima razlog da se drže zajedno i rade značajne stvari – ističe Guzikowski te zaključuje kako ne bi rekao da se u seriji propagira stajalište “za” ili “protiv” vjere, nego da se žele ispitati svi njeni aspekti. A osim zanimljive i neobične teme, od ove se serije očekuje puno i u vizualnom te produkcijom smislu s obzirom na to da je Ridley Scott kao producent i redatelj poznat po raskošnim vizualnim elementima i specijalnim efektima. U svojoj je karijeri stvorio neke kreacije koje su postale ikone znanstvene fantastike, poput svemirskog broda Nostromo iz “Aliena”, a na pitanje kako se danas inspirira odgovara prepričavanjem neobične priče o tome kako su nastale letjelice u seriji “Vučji odgoj”.
– Iako to možda zvuči kao kliše, dugo sam razmišljao kako će izgledati taj brod koji se pojavljuje iz svemira i nosi sjeme ljudske vrste koje čuva umjetna inteligencija, svojevrsni Adam i Eva koji će odgajati tu djecu. Kod dizajniranja svemirskog broda može se uistinu pustiti mašti na volju, može biti ogroman, tehnološki napredan, ukrašen brojnim lampicama i svjetlima… No onda sam jedno jutro u kupaonici ugledao svoj električni brijač i pomislio: “Holy shit, this is brilliant!” I uistinu jest genijalno. U svojoj je jednostavnosti taj aparat najbolji mogući svemirski brod i po njemu je i napravljen – ističe Scott koji je cijeli život posvetio ljubavi prema dizajnu. Iako je rođen u vojnoj obitelji te su mu i otac i brat bili u službi, on ističe kako je oduvijek bio naklonjen umjetnosti te je stoga od 1954. do 1958. studirao na umjetničkom koledžu u Teessideu, a nakon što je tamo diplomirao dizajn, na londonskom je Royal College of Art i magistrirao. – Ja i škola nismo se najbolje slagali, čak bih rekao da sam bio kritično “glupav”, no bio sam jako dobar u jednoj stvari, a to je umjetnost i zato sam proveo čak sedam godina studirajući umjetnost što zbilja nije bilo uobičajeno za to vrijeme. Uglavnom se studiralo četiri godine, a samo su rijetki potom nastavljali još tri godine na Kraljevskoj akademiji. To je bilo veoma slično školovanju za liječnika. Iskreno mogu reći da cijelu svoju filmsku karijeru dugujem tome i nakon toliko godine izrade filmova i dalje apsolutno svaki dan koristim ono što sam tamo naučio – tvrdi Ridley Scott koji se nakon diplome 1963. godine zaposlio na BBC-ju gdje je radio na tada popularnoj policijskoj seriji “Z-Cars” te SF seriji “Out of Unknown”.
Također, kao veliki obožavatelj Stanleyja Kubricka od njegove je “Staze slave” napravio kratkometražni film. Iako je Scott nakon pet godina napustio BBC te se posvetio režiranju vlastitih filmova i osnovao produkcijsku kuću, i danas se prisjeća znanja koja je tamo stekao. – Kada radim TV program, uvijek koristim više kamera, a to sam naslijedio još iz vremena kada sam na BBC-ju uređivao program uživo te sam za jedan ili dva sata programa koristio šest kamera. Nikad nisam zaboravio što sam tamo naučio, to je neprocjenjivo iskustvo, moći pustiti u eter dobar i kvalitetan program za desetke milijuna gledatelja – prepričava Scott čija produkcijska kuća danas nosi naziv Scott Free Productions. Ona stoji i iza serije “Vučji odgoj”, a kao izvršni producenti su uz Scotta i Guzikowskog navedeni i David W. Zucker, Jordan Sheehan, Adam Kolbrenner i Mark Huffam. Što se tiče glumačke ekipe, glavne uloge su pripale Amandi Collin koja tumači lik Majke te Abubakaru Salimu koji je Otac, a tu su još i Travis Fimmel, Winta McGrath, Niamh Algar, Matias Varela, Felix Jamieson… Najizazovnije je bilo odabrati i osmisliti androidski roditeljski par, no Scott napominje kako je odmah imao jasnu viziju kakve glumce traži.
– Nadam se da me Amanda neće pljusnuti kad čuje ovo, no Majku sam zamislio kao sve samo ne androginu i razmišljao sam o liku Davida Bowieja. Tako je nastala njezina frizura i ona je u tome bila izvrsna cijelo vrijeme. Što se tiče Oca, htjeli smo nekog zgodnog kao što je u mladosti bio Harry Belafonte i Abu je bio logičan izbor. Sve je to intuitivno – govori Ridley Scott te dodaje kako iza njihovih specifičnih kostima zapravo stoji ideja da glume potpuno – goli. – Razmišljao sam, ako oni na neki način predstavljaju Adama i Evu, uistinu bi trebali biti goli. No onda sam shvatio da je to malčice previše, da bi netko mogao dobiti infarkt pa tu slijedi zabavna, ali istinita priča o tome kako su nastali kostimi za seriju. Jednog dana sam hodao po kvartu Soho u Londonu gdje je smješten moj ured i prošao sam pored trgovine koja prodaje provokativnu odjeću. U izlogu su bili neki komadi koje ja definitivno ne bih kupio, ali sam ugledao jedno elastično odijelo i odmah sam nazvao svoj tim i rekao im da nabave takav kostim, da vidimo kako se uklapa u seriju i što čini. I tako nam je to postala metafora za nago tijelo. Stoga androidi izgledaju tako kako izgledaju jer to proizlazi iz moje logike da bi glumci trebali biti goli, a ne mogu biti. Uostalom, to bi previše odvlačilo pažnju gledatelja i mislim da je ovo kako sada izgledaju spektakularno. U početku su svi bili zabrinuti, no kao što sam već rekao, ja moram pratiti svoju intuiciju. I ljudi su se uistinu nakon dva tjedna potpuno navikli – zaključuje Scott s kojim su glavni glumci oduševljeno radili, a svoja iskustva sa seta podijelili su i u razgovoru s nama. – Bilo je jako uzbudljivo, Ridley Scott ipak stoji iza nekih odličnih stvari u povijesti znanstvene fantastike, to su neke od najboljih priča svih vremena. Stoga je svakako bio privilegij raditi s njim – ističe Travis Fimmel koji se proslavio ulogom u “Vikinzima”, a sada tumači lik vjernika Marcusa. Njegova kolegica Niamh Algar dodaje pak kako je Scott praktički udahnuo život SF-u kakvog danas poznajemo te je sama bila veliki fan njegovih filmova u djetinjstvu. Oboje smatraju da će gledateljima “mašta raditi sto na sat” dok će gledati seriju jer je Ridley Scott napravio odličan posao “poslavši” publiku u svijet koji nitko nikada nije vidio, čak ni na TV-u.
– Bilo je u isto vrijeme genijalno i uzbudljivo. Dobili smo priliku raditi s “mastermindom”, on je apsolutno genijalan! – govori nam pak Abubakar Salim koji u seriji tumači lik Oca. Dodaje i kako je, kada je riječ o utjecaju Ridleyja Scotta i njegovih prethodnih djela, fascinantno da toga zapravo uopće nema. Kada radiš s njime, osjećaš kao da je sve što radi novo i svježe iako iza sebe ima toliko poznatih filmova, ističe. Zaboraviti s kim radiš – Daje ti prostor da stvaraš i glumiš i mislim da je to ono što je toliko genijalno oko njega. Bilo je uzbudljivo osjetiti da uistinu radimo na nečem novom, a ne na još jednom nastavku “Aliena” ili još jednom “Blade Runneru” – kaže Salim, dok njegova kolegica iz serije Amanda Collin koja glumi Majku u šali ističe kako je svakog dana na setu pokušavala zaboraviti tko je Ridley Scott. – To je bio jedini način da budem u stanju raditi s njim. Bila sam kao: “Thelma i tko? Ne, nisam to gledala. Svejedno mi je…” – govori kroz smijeh te napominje kako je zbog svega što je do sada napravio, Ridleyu Scottu bilo jednostavno vjerovati kao redatelju. – Mi smo se svi samo prepustili njegovoj genijalnosti. Više puta dok sam radila s njim sam pomislila: “Ahaa, zato je genij.” Bilo je uistinu nevjerojatno. On je jako velikodušan, iako ima odgovore na sve, ako se ti sam probaš istaknuti i predložiti nešto svoje, da ti prostor – kaže Amanda Collin kojoj je kao “robotu” prikaz “neljudskih emocija” pred kamerama bio dodatni izazov. – I tu mi je jako pomogao Scott sa svojim iskustvom. Kada tumačite androide, naime, postoji strah da ćete pretjerati, potrebno je postići balans u izgradnji takvog lika. Stoga smo s njim imali dogovor, nešto poput imaginarnog prekidača i onda bi nam davao znak kada se trebamo malo više, a kada malo manje “ljudski” ponašati. S vremenom smo onda i sami shvatili što Majka i Otac smiju, a što ne – zaključuje Collin čiji lik već na kraju prve epizode donosi velik obrat u radnji, a u idućim se epizodama tek očekuje otkriti jesu li androidi spas ili prijetnja ljudskoj vrsti.
