Spektakularno najavljena najveća postratna investicija u Bosni i Hercegovini izgradnja Bloka 7 Termoelektrane u Tuzli sve je izvjesnija i mogla bi otkriti i najveću poslijeratnu aferu u BiH, piše bh. novinska agencija Patria.
Sve što se zna o gigantskom projektu je da on vrijedi blizu milijardu i pol KM. Elektroprivreda BiH plaćala bi 15 posto, kineska Exim banka ostalih 85 posto. Rok otplate je 15 godina. Ali, svi drugi detalji iz ovog projekta su nepoznati. Među kojima je i kamatna stopa po kojoj bi Kinezi dali novac.
Stručnjaci upozoravaju kako je i sa tako malo informacija o projektu sada već jasno da bi se prvobitni ugovor između Elektroprivrede i kineskih partnera morao mijenjati.
Kada je suradnja potpisana prije nekoliko godina, računalo se da bi se megavat struje mogao prodavati po cijeni od oko 100 KM, a gigajoule uglja kupovati po cijeni od oko 4 KM. No, cijene struje i uglja sada ni izbliza nisu takve. Cijena struje pala je na oko 80 KM, a cijena uglja porasla i do šest KM. Planirana dobit Termoelektrane Tuzla prema tome bila bi prepolovljena, ako bi je uopće i bilo.
- Nastavak ovog projekta je veoma upitan – upozorava za Patriju Amer Jerlagić, bivši direktor Elektroprivrede BiH.
- Konačno, pod veoma čudnim okolnostima je izabran samo jedan dobavljač, koji je to vješto iskoristio i znatno podigao cijene u odnosu na tržišne. Drugi problem je preskupa sama investicija, koja sada uopće ne bi bila isplativa, jer su se promijenile financijske okolnosti – dodaje Jerlagić.
Mnogo je neodgovorenih pitanja, a iz Elektroprivrede BiH šute. Za početak bilo bi dobro čuti kako je moguće zaključiti komercijalni ugovor, a da se prije njegovog zaključenja nije pribavila suglasnost osnivača.
Nadalje je nejasno kako je JP Elektroprivreda BiH koja se nalazi u 100 posto državnom vlasništvu mogla zaključiti bilo kakav komercijalni ugovor, a da prije toga ne objavi javne ponude i na taj način ne dođe do najboljeg ponuđača.
Uz sve nedoumice nije jasno zašto se potpisivao komercijalni ugovor ako Elektroprivreda treba da dobije samo zajam, te kakve je obaveze tim komercijalnim ugovorom Elektroprivreda preuzela na sebe. Iako još niko nije vidio taj komercijalni ugovor, jasno je da čim je tako okarakteriziran i obavezujući je, jer ga zaključuju kompanije koje su izložene zakonitostima tržišta.
Interesantno je da je napravljena zajednička radna grupa sa poslodavcem, što je Elektroprivreda, te ugovoračem- Kineski konzorcij, da bi implementacija projekta bila olakšana. No, kakva je to tzv. radna grupa ako između njih paralelno postoji komercijalni ugovor, jer je logično da oni kao ugovorene strane postupaju po tom ugovoru i zato im ne treba nikakava radna grupa!?
Inače, i Vijeće ministara BiH i Vlada Federacije BiH pružili su podršku kineskim investitorima za izgradnju Bloka 7 Termoelektrane Tuzla. Od početka same ideje kada je u Beogradu 17. prosinca 2014. godine potpisan Memorandum o razumijevanju javnost u BiH ostala je uskraćena za bilo kakve dodatne informacije.
