Predsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman kazao je na konferenciji za medije kako najveći broj odluka Ustavnog suda BiH nije izvršila Parlamentarna skupština BiH, a slijede je Parlament FBiH pa Narodna skupština RS-a. Ćeman je kazao kako je povod konferencije za medije usvajanje izvješća o radu i izvješća o izvršenju odluka Ustavnog suda BiH, piše Večernji list BiH. Rekao je kako Ustavni sud BiH djeluje na osnovi Ustava BiH i pravila koje je usvojio. Predsjednik Ustavnog suda BiH objasnio je na koji način funkcionira Ustavni sud BiH i kako se donose odluke na plenarnim sjednicama najvišeg tijela sudske instance.
Nadležnost nije mijenjana
Kako kaže, ogroman broj predmeta rješava se na sjednicama Velikog vijeća koje odluke donosi sa šest glasova, odnosno konsenzusom.
- Od ukupnog broja predmeta, mali je broj onih u kojima odluke nisu donesene jednoglasno. To govori o visokom stručnom slaganje unutar sastava Ustavnog suda BiH - rekao je Ćeman. Što se tiče rada Malog vijeća, on je kazao kako to tijelo odlučuje o i privremenim mjerama i administrativnim temama koje se odnose na poslovanje Ustavnog suda BiH. Ćeman ističe kako nadležnost Ustavnog suda BiH nije mijenjanja i da Ustavni sud BiH sve što ima reći kaže kroz odluku. - Ustavni sud BiH, iako ima takvih zahtjeva, odbija davati drugačija obrazloženja mimo odluka. Karakteristika prošle godine i u okviru ove je što je primjetno enormno povećanje priljeva predmeta. Do sada je Ustavni sud BiH imao oko 66 tisuća predmeta. Na godišnjoj razini Ustavni sud BiH prima između 5500 i 6000 predmeta. U tom broju ogroman je broj žalbi i relativno mali broj predmeta iz apstraktne ocjene ustavnosti (“U” predmeti) - kazao je Ćeman. Ustavni sud BiH je prošle godine registrirao povećanje broja predmeta za deset posto i uspio poboljšati broj riješenih predmeta. Kako kaže, 2016. godine riješeno je gotovo osam tisuća predmeta. - Jedan od strateških zadataka je vrijeme odlučivanja spustiti ispod tri godine u odnosu na datum kada je žalba odnosno zahtjev podnesen. Prošle godine uspjeli smo smanjiti broj rješavanja za tri mjeseca - rekao je Ćeman.
Statistika varira
Osvrnuo se i na odluke koje se odnose na suđenje u razumnom ruku dodajući kako ni jedna odluka Ustavnog suda BiH nije osporavana i nije oborena na Europskom sudu za ljudska prava. - Bez obzira na visoku razinu normativnoga uređenja, ipak se može kazati kako razina zaštite ljudskih prava još uvijek nije takva da ne bi bilo potrebe da se građani i ostali ovlašteni subjekti obraćaju Ustavnom sudu BiH. S druge strane, porasla je svijest građana BiH da su neki instrumenti (žalbe) djelotvorni i da preko njih mogu štititi svoja prava. I na kraju, s vremena na vrijeme javi se određeno ustavno-pravno pitanje koje se tiče većeg broja pojedinaca, fizičkih osoba i određenih kategorija. Tu je riječ o uvjerenju građana da se krše njihova prava - kazao je Ćeman. Prokomentirao je i odnos prema odlukama Ustavnog suda BiH ističući kako statistika varira te da je i jedna neprovedena odluka Ustavnog suda BiH napad na ustavno-pravni poredak BiH. - Sva tijela vlasti dužna su poštovati odluke. One se mogu komentirati kroz znanstvene radove, ali se moraju provoditi - rekao je. Istaknuo je da jedan broj odluka nije izvršen te da najveći broj njih nije izvršila Parlamentarna skupština BiH, jedan broj Parlament FBiH, a najmanje Narodna skupština RS-a.
