Mnoge općine u BiH imaju svoj brend. U Glamoču je to krumpir, a njemu u čast proteklog je vikenda, 15. godinu zaredom, priređena i manifestacija "Dani glamočkog krumpira", ili u narodu zvana "krumpirijada". Premda vrijeme nije bilo naklonjeno za uzgoj najvažnije povrtnice u Glamoču, proizvođači su ipak zadovoljni i prinosom i kvalitetom, piše Večernji list BiH. Zadovoljni su cijenom, a i za plasman se ne boje, govori nam naš stari znanac Ilija Radoja te dodaje: - Svugdje oko nas slabije je rodio, tako da se glamočki krumpir ipak traži. Bila je suša, ali po hektaru je prinos oko 25 tona.
Dobre cijene
Glamočki krumpir je poznat, pa je tražen uvijek, a ove godine cijena je između 1,60 i 1,70 do 2 KM. Govorimo o cijeni naveliko. Hektar i pol zasadio sam krumpirom, a ostalo zasijao pšenicom i ječmom. Planiram iduće godine više krumpira posaditi, ali ograničavajući čimbenik je radna snaga. Nema je dovoljno, a treba sve prikupiti, sortirati i smjestiti u skladište - kaže. Ilija je sudjelovao na svim "krumpirijadama" kao i Tahir Hadžić. I jedan i drugi ponose se plodovima svoga rada, a Tahir se redovito prijavljuje i na natjecanje.
- Tri, četiri godine zaredom osvajao sam nagrade za najteži krumpir. Ove godine sam zadovoljan prinosom i kvalitetom. Imao sam tri tone po dulumu - govori nam Tahir i pokazuje krumpir. Manifestacija posvećena njegovu veličanstvu - glamočkom krumpiru postala je poljoprivredni sajam s raznolikom ponudom. Slobodan Paštar, stručni suradnik za poljoprivredu u Općini Glamoč, naglašava kako je, unatoč kiši, sajam okupio najveći broj sudionika: - Stvarno smo zadovoljni. Ovo je najmasovnija "krumpirijada" do sada. Imamo čak 35 štandova, a izlagači su, uz naše domaće, došli i iz šire regije i susjednih općina.
Među njima je i pčelar iz Banje Luke Nenad Petrušić. Pitamo što ga je dovelo na sajam. - Prošlo je vrijeme kad se med prodavao na kućnom pragu. Tako je radio moj otac. Prvi put sam u Glamoču, ali doći ću opet - govori Nenad. Uz pčelara je i poljoprivrednica iz Bosanskog Petrovca Gordana Jeličić. Osnovna djelatnost joj je stočarstvo, odnosno proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda, no tu su i povrtlarstvo i pčelarstvo. Redovito iznosi proizvode na tržnicu te posjećuje poljoprivredne sajmove. Za oko nam je zapeo i posebno uređeni štand glamočke Udruge žena "Žad".
Predstaviti svoj kraj
Prošle godine osvojile su nagradu za najbolje uređeni štand, govori nam predsjednica Mirela Ledenko i dodaje kako "krumpirijada" Glamoču mnogo znači: - To nam je prilika da pokažemo svoje proizvode, naravno, krumpir kao najpoznatiji, ali i da približimo javnosti malo našu općinu, koja je poprilično zapostavljena. I mi iz udruga trudimo se kroz svoj rad promovirati svoj kraj, a danas smo ugostile i naše poznanice iz udruge žena iz Maglaja. Surađujemo s njima i došlo ih je 30.
A svojim čuvenim glamočkim kolom svoj grad i tradicijsku kulturu promovira i mladost okupljena u KUD "Budućnost", koja je nastupala u kulturno-zabavnom programu u sklopu "krumpirijade". Najveći izloženi krumpir težak 1619 grama proizveo je Sadin Smajić, a birala se i najukusnija pita krumpiruša te najuređeniji štand.
