Povratak raseljenih osoba u BiH financira se najvećim dijelom iz Fonda za povratak koji je, prema preporukama Ureda za reviziju BiH, načinio svojevrsnu analizu svih dosadašnjih angažiranih i utrošenih sredstava za povratak.
Prema Zakonu o izbjeglicama iz BiH i Zakonu o raseljenim osobama u BiH, sredstvima Fonda za povratak vrši se financijska realizacija projekata povratka i rekonstrukcije, a koji su odobreni preko odluka Povjerenstva za izbjeglice i raseljene osobe u BiH.
Sporazumi i realizacija
Provoditelji svih ovih projekata na državnoj razini su općine, gradovi te entitetska ministarstva za izbjegle i raseljene osobe. Oni provode postupke javnih nabava te vrše realizaciju ugovora prema operativnim planovima. Sredstva za potrebe obnove i povratka dobivaju se udruživanjem sredstava iz proračuna institucija BiH, entitetskih proračuna, kao i Distrikta Brčko. U skladu sa zaključenim sporazumima o udruživanju sredstava u razdoblju od 2004. do 2015., ukupno je udruženo 179,090.800 KM. Važno je napomenuti kako Ministarstvo izbjeglih i raseljenih osoba RS-a još nije izmirilo obveze u iznosu od 4,341.455 KM, tako da su u proračun Fonda uplaćena sredstva u iznosu od 174,749.345 KM. Od toga je na razne projekte povratka i obnove utrošeno 95% uplaćenih sredstava u iznosu od 165,506.465 KM, dok su nerealizirana sredstva koja se nalaze još uvijek na računu Fonda u iznosu od 6,242.880 KM ili 5% ukupno odobrenih sredstava. Osim spomenutih sredstava, pojedini projekti i programi financiraju se i iz drugih izvora, poput posebnih kredita ili donacija. Od svih projekata koji se financiraju iz drugih izvora, u 2011. dovršen je projekt rekonstrukcije stambenog fonda. Za njega je uzet kredit od Razvojne banke u iznosu od 8 milijuna eura. Analiza je pokazala i kako je razdoblje potrebno za realizaciju projekata negdje oko dvije godine iako su u pojedinim općinama zamijećena izvjesna kašnjenja u realizaciji pojedinih projekata, a koji su se “rastegli” na više godina. Kao najčešći problemi zbog kojih se događaju kašnjenja navode se sporost u odabiru korisnika pomoći, čekanje na verifikaciju, sporost u odabiru projektanata te mnogi drugi. Kad je riječ o održivom povratku, iz izvješća je jasno vidljivo kako su najveća izdvajanja bila za 2010., i to u iznosu od 13,458.662 KM. Tijekom vremena ova sredstva su rasla do ove godine, a onda je vidan nagli pad financiranja održivog povratka, zaključno s 2015. godinom, i sredstvima od samo 1,5 milijuna KM.
Fond i pomoć
Slična je stvar i kod obnove individualnih stambenih jedinica. Svoju kulminaciju ova izdvajanja bilježe u 2008. s 21,5 milijuna KM odobrenih sredstava, a onda se slično, kao i u prethodnom slučaju, primjećuje blagi pad tijekom sljedeće dvije godine. Jedan od važnijih projekata, a riječ je o uvođenju električne energije na područja na kojima se odvijao povratak, također bilježi slične rezultate kada je riječ o sredstvima izdvojenim iz Fonda za povratak. Opet je ključna 2010. kada je za ovaj segment izdvojeno najviše, ovaj put pet milijuna maraka. Iz svega se može zaključiti kako je razdoblje od 2008. do 2010. bilo najintenzivnije kada je riječ o sredstvima iz Fonda za povratak, što također dokazuje i najveći broj projekata u tom razdoblju koji su se realizirali. Primjetan je pad investiranih i odobrenih sredstava od 2010. pa do danas.
