Tri desetljeća od početka ratnih sukoba u BiH Federacija BiH u završnoj je fazi donošenja Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata. U formi prijedloga sa 78 glasova "za" Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata u Federaciji BiH usvojio je Zastupnički dom Parlamenta FBiH na posljednjoj sjednici, a prijedlog tog zakona nalazi se i na dnevnom redu sjednice Doma naroda Parlamenta FBiH koja je sazvana za ponedjeljak, 31. srpnja. Potvrdi li ga i Dom naroda, zakon će stupiti na snagu osam dana od objave u Službenom listu, a prema amandmanu koji je predložila Vlada FBiH te je postao dio zakona, primjenjivat će se od 1. siječnja 2024. godine.
FBiH jedinstvena u svijetu
Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata u Federaciji BiH iz zajedničke je nadležnosti Federacije BiH i županija kojima je ostavljena mogućnost dodatnog unaprjeđenja prava spomenute kategorije u skladu s financijskim te mogućnostima, potrebama i zahtjevima civilnih žrtava rata. Vlada, a potom i Zastupnički dom nisu prihvatili devet amandmana Kluba zastupnika HNS-a BiH u Zastupničkom domu kojima je cilj bio ovim zakonom preciznije definirati i status te prava logoraša.
Uz Zakon o civilnim žrtvama rata, usvojen je zaključak kojim je Vladi Federacije BiH naloženo u idućih šest mjeseci, u suradnji s udrugama logoraša, izraditi te u parlamentarnu proceduru uputiti nacrt zakona o pravima logoraša u Federaciji BiH. Donošenje ovog zakona u Zastupničkom domu pozdravljeno je burnim pljeskom te zahvalom Unije civilnih žrtava rata u Federaciji BiH iz koje su naglasili, jednako kao i resorni federalni ministar Adnan Delić, da je ovaj zakon rezultat dugogodišnjeg zajedničkog rada.
Glavni cilj zakona je osigurati onima koji su od 30. travnja 1991. do 14. veljače 1996. godine pretrpjeli bilo koji oblik torture uslijed ratnog djelovanja i postojanja neposredne ratne opasnosti, prije svega, status civilne žrtve rata. Ovim zakonom dobivaju ga i žrtve silovanja, kao i djeca rođena nakon čina silovanja koja su danas već odrasle osobe. Po tome Federacija BiH postaje jedinstvena u svijetu jer rok za priznavanje statusa žrtve seksualnog zlostavljanja kao posebnog dijela ratnog zločina postaje neograničen.
Civilne žrtve rata ovim zakonom ostvaruju i prava na više vrsta novčane naknade, od osobne invalidnine, ovisno o stupnju invalidnosti, preko pomoći za tuđu njegu i skrb do prava na nabavu ortopedskog dodatka. Čak 70 posto troškova primjene zakona izdvajat će se iz proračuna FBiH, dok će ostatak osigurati županije u svojim proračunima.
Kako je istaknuto prilikom donošenja zakona, nisu u pitanju značajna sredstva, oko 600 tisuća KM iz proračuna FBiH na godišnjoj razini, dok će županije izdvajati još dodatnih 240 tisuća KM ako ne odluče proširiti prava civilnih žrtava rata.
Potvrda u Parlamentu
Zakon o civilnim žrtvama rata u Zastupničkom domu Parlamenta usvojen je u pomalo čudnom političkom odnosu stranaka većine i oporbe. Dnevni red sjednice s prijedlogom zakona o civilnim žrtvama rata na dnevnom redu izglasan je zahvaljujući i oporbenim SDA te Stranci za BiH, dok je HDZ BiH, koji je dio većine, bio suzdržan. Da su glasovali za dnevni red isključivo zbog zakona o civilnim žrtvama rata, tijekom rasprave otkrio je zastupnik SDA i bivši predsjednik Vlade FBiH Fadil Novalić.
Nije, dakle, bio u pitanju doprinos konstruktivnom radu ovog doma Parlamenta FBiH, već populizam i pripisivanje zasluga za prepoznavanje civilnih žrtava rata kroz zakonsko rješenje. Ako se uspjehom može smatrati činjenica da se status civilnih žrtava rata uređuje nakon 30 godina, istaknuto je tijekom rasprave o zakonu. Da bi ovaj zakon mogao stupiti na snagu, mora ga odobriti i Dom naroda Parlamenta FBiH. •
