U šumi zvanoj Prisjeka kod Doboja u ponedjeljak je od eksplozije mine u obilježenom minskom polju smrtno stradao Smajo Zeničanin (48). Pomoćnik ravnatelja Republičke uprave civilne zaštite Dragan Kos izjavio je Srni da je završen očevid na lokaciji Becanj u mjesnoj zajednici Lukavica Rijeka u Doboju te da je osoba, prema prvim spoznajama, poginula od protupješačke rasprskavajuće odskočne mine - PROM-1, piše Večernji list BiH.
Alarmantne brojke
- Osoba je vjerojatno stradala prilikom otkopavanja nekih čahura, kada je aktivirala minu. Osobe koje su bile s njom nisu ozlijeđene, kao što je prvo bilo prijavljeno, nego ih je detonacija odbacila - rekao je Kos. Direktor Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAK) Saša Obradović kazao je da se nesreća dogodila oko 15.10 kada su trojica civila ušla u obilježeno minsko polje, a navodno su sakupljali čahure artiljerijskih granata. Žalosti činjenica da nakon gotovo tri desetljeća od završetka rata zaostale mine i dalje prijete kako građanima tako i deminerima. U izvješću o radu Komisije za razminiranje u BiH za prošlu godinu navedeno je da, prema najnovijim procjenama, opasna površina sumnjiva na mine iznosi 869,64 četvorna kilometra, što je 1,69 posto teritorija BiH. - Unatoč propisno postavljenim znakovima minskog upozoravanja, zbog loše ekonomske situacije u zemlji stanovništvo BiH svjesno ulazi u sumnjive rizične površine, uglavnom zbog prikupljanja ogrjeva i sakupljanja sekundarnih sirovina - navedeno je u izvješću spomenute komisije. Dodatni problem mogao bi nastati jer zbog nemara vlasti i donatori okreću leđa BiH. Prema evidentiranim podacima, u BiH je poslije rata do danas od mina stradalo 1770 osoba, od kojih 620 smrtno. U tom razdoblju, radeći na terenu, stradala su 134 deminera, od kojih su 53 poginula. Najugroženije općine su Doboj, Teslić, Maglaj, Usora, Zavidovići, Gornji Vakuf, Sanski Most, Velika Kladuša, Travnik, Ilijaš i Konjic. Opća procjena utjecaja mina i kasetnog streljiva u BiH identificirala je 1398 ugroženih zajednica, u kojima je sporna sigurnost 517.238 građana. Iako je strategijom predviđeno da sve mine u BiH budu uklonjene do 2027. godine, to se najvjerojatnije neće dogoditi. - Ovim tempom, da bismo uklonili sva ubojita sredstva, trebat će nam još sedam, osam godina nakon tog roka. Manjak novca glavni je problem što sve ide tako sporo. Također, ozbiljan problem sada je i nedostatak deminera. U našoj upravi demineri su uglavnom ratni kadar i mahom odlaze u mirovinu. Među mladima se malo tko odlučuje na ovaj poziv - kazao je sredinom prošle godine Kos.
Donatori odlaze
Prema analizama, Bosna i Hercegovina jedna je od minski najugroženijih u Europi i u svijetu, s više od 500.000 ugroženih građana. Do prošle godine pronađeno je 80.000 mina i 65 eksplozivnih sredstava zaostalih nakon rata. Prema prvobitnim procjenama, u BiH je nakon rata bilo 4500 četvornih kilometara pod minama. Na upotrebu građanima vraćeno je 3300 četvornih kilometara površine koja je bila pod minama. Obradović je nedavno kazao da će ove godine uslijediti i revizija strategije o protuminskom djelovanju. - Nadam se i da će sve razine vlasti u BiH shvatiti da zajedničkim snagama trebamo razminirati i ukloniti mine s područja Republike Srpske, Federacije BiH i Brčkog jer se donatori polako okreću k Ukrajini, Siriji i drugim zemljama. Bojim se da će BiH ubuduće donatori u ovom pitanju zaboraviti - poručio je Obradović. Postoji i strah da bi BiH mogla, ako Vijeće ministara i Parlament BiH ne verificiraju sporazum o 10 milijuna eura koji su obećani uime Europske komisije, ostati bez tog novca.
