Emocionalna glad! Taj termin većina je prvi put čula negdje u svibnju prošle godine kad je lockdown već trajao, a ljudi tražili bijeg od stvarnosti. Na doba korone i na “novo normalno” smo se, nažalost, naviknuli, pa i oni koji uporno odbijaju prihvatiti tu činjenicu otkrivaju da otkad je počela pandemija, više jedu, piše Večernji list BiH.
Pribor i posuđe za kuhanje
Ispočetka se govorilo o zdravim namirnicama, voću i povrću, međutim, kako je vrijeme prolazilo, a dom postao i radno mjesto, i restoran, i kafić, tako smo se brzo vratili u rutinu. Među istraživanjima kojima je obuhvaćen i dio populacije u Bosni i Hercegovini, među najprodavanijim predmetima bili su pribor i posuđe za kuhanje, ali i oprema za roštilje. Ljudi su se okrenuli učenju pripravljanja jela. Nedavno je to komentirao i predsjednik Udruge kuhara u BiH Nermin Hodžić. - To možemo gledati s pozitivne strane jer smo se zbližili kao obitelj i sve više vremena provodimo zajedno. Naravno, to vrijeme koristimo da pripremamo i kuhamo. Tako u pandemiji vidimo dosta YouTube kanala, blogera koji se bave kuhinjom, tako da je i kuhinja došla do izražaja - istaknuo je. Međutim, vraćamo se na početak, povratak na brzu hranu i emocionalnu glad, koja se u doba pandemije ustalila, i zato sada govorimo o prekomjernom broju kilograma kod većeg broja ljudi. - Jedenje iz emocionalnih razloga način je nošenja s problemima i raspoloženjem, ali morali bismo naučiti kako usmjeriti svoje emocije i hraniti se zdravo. Takozvana emocionalna glad lažan je osjećaj gladi, koja se može pojaviti u bilo kojem trenutku u danu, iako smo već jeli i zapravo smo siti, a hrana za kojom žudimo uglavnom je visokokalorična. Za razliku od prave gladi, koja se postupno javlja u vrijeme naših redovitih obroka, pojavljuje se odjednom i iznenada”, objavljeno je u časopisu Nutrition Update. Navode se i opasne posljedice prejedanja na zdravlje. - One mogu biti različite, a najgore su potpun gubitak kontrole i samonadzora, što dovodi do bulimije. No, to nije prvo što nam se događa. Prvo dolazi debljanje, koje može biti opasno i dovesti do metaboličkih i hormonskih promjena te bolesti kao što su dijabetes, visoki kolesterol, visoki tlak, neplodnost i višak masnih kiselina... Zato kada osjetite emocionalnu glad, zastanite i razmislite o onome što se događa. Definirajte problem i odgovorite na pitanje zašto vam je potrebna određena hrana da biste se bolje osjećali. Zapitajte se jeste li zbilja gladni ili ste samo tužni i dosadno vam je. Odlučite se za raznovrsnu i uravnoteženu prehranu, bez posebnih zabrana, i strogo se držite mjere, uživajući tek povremeno u hrani koju najviše volite. Uvijek zahvalite Bogu prije svakog obroka. Tražite nove recepte, razmjenjujte ih i kuhajte s ljubavlju, tako da vam ne dosadi jednolična hrana. Dobro prožvačite svaki zalogaj i navrijeme prepoznajte kad ste siti, tako da se ne prejedate - navodi se u poznatom istraživačkom magazinu.
Zdrave navike
Stoga, dobro je što su u pandemiji mnogi naučili kuhati ili usavršili svoja jela, ali hrana, osobito prekomjeran unos, ne smije građanima BiH postati opsesija. U ranijim istraživanjima građani BiH bili su najdeblji na Balkanu, drugi u Europi, a čak šesti u svijetu. Ako se o ovakvim stvarima ne povede računa u budućnosti, pretilost, koja je već velik problem ove zemlje, postat će još veći za zdravlje. Zdrave navike idealne bi bile za novi početak, a siječanj je. Godina je tek na početku...•
