Među perspektivnijim industrijskim granama u Bosni i Hercegovini je vojna, odnosno namjenska industrija. Već godinama svjedočimo uspješnoj obnovi industrije koja je i za vrijeme bivše države bila koncentrirana uglavnom na prostoru BiH.
Unosna industrija
Uz razvoj postojećih, u oba entiteta najavljuje se izgradnja novih proizvodnih pogona jer globalno tržište oružja, streljiva i vojne opreme dugo nije bilo ovako aktivno. Podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH upućuju na znatan porast količine i vrijednosti izvezenih proizvoda namjenske industrije. Protekla godina završila je s brojem od gotovo 7 milijuna kilograma izvezenog oružja i opreme u vrijednosti od 348,6 milijuna maraka, a kada govorimo o pojedinim kategorijama, u količini prvo mjesto drži vojno streljivo s iznosom od 6,7 milijuna kilograma, od čega su tvrtke u BiH zaradile 307,6 milijuna maraka. Na drugom mjestu s količinom od 196.397 kilograma je vojno oružje, za koje su naplaćena 28,3 milijuna maraka, a slijede dijelovi i pribor s izvezenom količinom od 96.238 kilograma i ostvarenom zaradom od 12,3 milijuna KM.
Usporedba s prethodnom godinom svjedoči o uzlaznoj putanji jer je 2023. godine iz BiH izvezeno oružja i vojne opreme u vrijednosti od 241,1 milijun KM oružja i vojne opreme. Promatrajući prijašnje godine također uočavamo trend porasta jer je, primjerice, u 2022. godini iz BiH put svijeta otišlo 4,8 milijuna kilograma oružja, streljiva i vojne opreme u vrijednosti od 196 milijuna KM. Ova godina, ako je suditi prema posljednjim pokazateljima, donosi nastavak trendova koji su vidljivi iz prethodnih, a dokaz je i podatak kako su u siječnju iz BiH izvezena 308.252 kilograma oružja, streljiva i vojne opreme u vrijednosti od gotovo 18 milijuna maraka.
Najveće prihode prošle je godine imao Igman Konjic, a najveću dobit vogošćanski Pretis. Tvrtka iz Konjica, u kojoj je Vlada FBiH većinski dioničar, značajno je povećala prihode u prošloj godini na oko 179 milijuna KM. Ukupni prihodi su godinu ranije bili oko 134 milijuna maraka. Igman je tako po prihodima najveća domaća tvrtka iz oblasti namjenske industrije, a neto dobit Igmana u 2024. godini bila je oko 1,5 milijuna KM. Pretis iz Vogošće ostvario je u prošloj godini ukupne prihode od čak 153,8 milijuna maraka, a godinu ranije prihodi su bili upola manji - 76,5 milijuna KM. Dobit ove tvrtke, koja je također u većinskom vlasništvu Vlade FBiH, prošle je godine bila 38,6 milijuna maraka, gotovo četiri puta više nego godinu prije, kada je iznosila oko 11 milijuna KM.
No, postavlja se pitanje tko će sutra raditi u novim pogonima postojećih, ali i novoizgrađenim tvrtkama namjenske industrije. Svjedoci smo manjka radne snage i sve većih zahtjeva poslodavaca za uvozom stranih radnika, što se najbolje vidi kroz broj izdanih radnih dozvola. U tom kontekstu zanimljiva informacija stigla je nedavno iz Kazneno-popravnog zavoda Zenica. Za rastuću namjensku industriju uskoro bi mogli početi raditi i zatvorenici iz zeničkog zatvora. Nakon sastanka ministra za prostorno uređenje Zeničko-dobojske županije Adnana Šabanija i ravnatelja KPZ-a Zenica Rusmira Isaka priopćeno je da je jedna od tema razgovara bila upravo mogućnost ponovnog pokretanja ljevaonice u sklopu KPZ-a, koja bi trebala proizvoditi dijelove za peći, poklopce za šahtove te proizvode za namjensku industriju.
Ljevaonica u KPZ-u Zenica
- Ponovno pokretanje ljevaonice u KPZ-u Zenica nije samo pitanje ekonomske isplativosti već i prilika da osiguramo radne programe unutar zatvorskog sustava i doprinesemo industrijskom razvoju - izjavio je tom prilikom Isak.
Bit će zanimljivo vidjeti hoće li ovaj, ali i slični projekti u drugim zatvorskim ustanovama u BiH uistinu i zaživjeti jer potrebe za radnom snagom u BiH sve su veće. Potrebe Europe za radnom snagom značajne su i raznolike, posebno u kontekstu postpandemijskog oporavka i tranzicije prema zelenoj i digitalnoj ekonomiji. Prema nedavnom istraživanju, gotovo dvije trećine (63%) malih i srednjih poduzeća u EU izjavilo je da ne može pronaći radnike s odgovarajućim kvalifikacijama. Osim toga, Europska komisija utvrdila je 42 deficitarna zanimanja. Problem radne snage izražen je u nekoliko ključnih sektora, uključujući zdravstvo, informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) te zelene tehnologije. Nedostatak radnika u tim i drugim sektorima EU nadoknađuje "uvozom" radne snage iz ostatka svijeta, a ponajviše iz balkanskih zemalja.
