Oko 966 tisuća ljudi tražilo je međunarodnu zaštitu u EU 2022., što je za 50 više nego 2021. i najviše od izbjegličke krize 2016., priopćila je Agencija EU za azil (EUAA), piše Večernji list BiH. Taj broj ne uključuje više od 4 milijuna ukrajinskih izbjeglica kojima je EU u ožujku dao poseban status privremene zaštite. Najviše zahtjeva za azil podnijeli su Sirijci, Afganistanci i Turci, ali je povećan i broj prijava sa zapadnog Balkana, posebno iz Albanije, Sjeverne Makedonije, Srbije i Kosova, objavila je EUAA. Najviše zahtjeva za azil od balkanskih zemalja podnijeli su građani Albanije (13.000) i Sjeverne Makedonije (6500). Više od 3000 stanovnika Kosova podnijelo je zahtjev za azil, a stopa priznavanja bila je 8%. Oko 4% tražitelja azila (43.000) bili su maloljetnici bez pratnje, najviše od 2015. Agencija EU je rast broja zahtjeva za azil povezala s popuštanjem ograničenja putovanja uvedenih zbog pandemije, povećanom nesigurnošću u opskrbi hranom i sukobima u mnogim dijelovima svijeta.
Porast u RH
Podaci Eurostata pokazuju da je broj tražitelja azila u Hrvatskoj lani znatno porastao, ali i da Hrvatska spada među članice EU koje najviše odbijaju zahtjeve za azilom. Azil je u Hrvatskoj u prošloj godini zatražilo 12.870 ljudi. Među njima najviše je bilo Iračana, 2425. Riječ je o rastu od gotovo 340 posto u odnosu na 2021. godinu, kada je azil u našoj zemlji, prema istim podacima, zatražilo 2930 državljana trećih zemalja. Hrvatska je među članicama Unije u kojima se zahtjevi za dobivanje azila najviše odbijaju, i to u više od 80 posto slučajeva. Sličan udio odbijenih zahtjeva azila imaju i Malta i Cipar. S druge strane, Hrvatska je u ožujku 2023. godine primila najveći broj zahtjeva za azil u Europi, čak 3730. Slijedi Austrija s 3025 te Grčka u kojoj je azil zatražilo 2550 osoba. Trenutačno Cipar i Hrvatska imaju najveći omjer tražitelja azila u odnosu na vlastite državljane.
Stanje u BiH
A kakvo je stanje u BiH? - Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil u BiH iskazalo je 25.709 osoba od ukupnog broja nezakonitih migranata prijavljenih Službi za poslove sa strancima (27.429) u 2022. godini. Istodobno, zahtjev za azil podnijelo je 149 osoba - navedeno je u dokumentu Informacija o stanju u oblasti migracija u BiH za 2022. godinu. Podaci ukazuju na trend vrlo niskog udjela podnesenih zahtjeva za azil u odnosu na ukupan broj iskazanih namjera. U 2022. godini udio je bio manji od 1%. Istodobno, podaci pokazuju trend smanjenja broja zahtjeva za azil u Bosni i Hercegovini već petu godinu zaredom. U razdoblju od 2018. do 2020. godine evidentiran je znatan pad broja podnesenih zahtjeva za azil, za čak 84%. U idućem dvogodišnjem razdoblju, iako usporen, trend pada broja podnesenih zahtjeva za azil nastavlja se u 2021. i 2022. godini. Povodom zahtjeva za azil u 2022. godini postupak je obustavljen za 161 osobu, odbijen za 331, odbačen za dvije osobe. Razlika između broja iskazanih namjera i podnesenih zahtjeva za azil, kao i obustavljenih postupaka u povodu zahtjeva za azil, pokazatelji su zloupotrebe sustava azila u BiH. U 2022. godini status supsidijarne zaštite dobilo je 46 osoba ili 64% više nego 2021. Istodobno, supsidijarna zaštita produljena je za 41 osobu. Najveći broj migranata u BiH prošle godine bio je iz Afganistana, Burundija, Bangladeša, Pakistana, Irana, Kube i Indije, uglavnom su bili samci te mali broj obitelji. Struktura registriranih migranata u pogledu državljanstava ove godine je promijenjena, najveći broj registriranih je iz Afganistana, Kube, Maroka, Konga i Irana.
