Pred više desetaka tisuća nazočnih vjernika jučer su župljani Međugorja i hodočasnici iz domovine i cijeloga svijeta proslavili blagdan Uzvišenja križa Kristova uz tradicionalno hodočašće, molitvu krunice i slavljenje svete mise na brdu Križevcu u Međugorju.
Križ izraz vjere
Uz suslavlje 38 svećenika, ispred zavjetnog križa na brdu Križevcu, svečano euharistijsko slavlje predslavio je fra Damir Pavić, tajnik Franjevačke provincije Bosne Srebrene. Iako je dan ranije padala kiša, jučer je osvanuo lijep i sunčan dan koji je pridonio da su se tisuće i tisuće hodočasnika iz domovine i inozemstva tijekom cijelog dana penjali pješice put Križevca, mnogi i bosi, sa zavjetom u srcu. I ovogodišnja proslava na Križevcu započela je tradicionalno molitvom krunice te međugorskom himnom “Došli smo ti, Majko draga”. Na početku svečanog misnog slavlja fra Damir Pavić je kazao:
“Dragi štovatelji križa Kristova, želim da na početku ove svete mise svi zajedno uronimo u otajstvo križa Kristova, da se nađemo ispod drveta križa za kojega Gospa veli da s njega dolaze velike milosti, sve što nam je potrebno za život… Dragi vjernici, naši problemi u životu krenu onda kad zaboravimo na križ Kristov, kad zaboravimo da smo opečaćeni Isusovim križem, od samog trenutka našega krštenja, kad nam je svećenik stavio znak križa na čelo. To je znak da mi Kristu pripadamo. Ako pripadamo Kristu, ne smijemo pripadati svijetu, ne smijemo pripadati grijehu”. U svojoj nadahnutoj propovijedi bosanski franjevac je naglasio: “Križevi su uvijek izraz naše vjere. Kršćanin uvijek križ postavlja iz vjere zato što su mu križevi potrebni u svakom trenutku života kad mu je teško, kada boli. Kad život pritišće, on mora svoj pogled upraviti prema križu. Zato su vjernici ove župe daleke 1934. godine zajedno sa svojim župnikom postavili ovaj križ da stoji na ovom svetom brdu. U jednoj poruci Gospa kaže da je ovaj križ, koji je ovdje napravljen, Bog već u svojoj providnosti planirao, da ne bude znak samo za ovu župu nego i za cijeli svijet. Inače, kad je godine Gospodnje 1934. tadašnji međugorski župnik fra Bernardin Smoljan zajedno sa svojim župljanima podigao veliki križ na brdu Šipovac, koji je kasnije prozvan brdom Križevac, ponad Međugorja, vjerojatno ni sanjao nije da će se u naše vrijeme prema tome križu uspinjati milijuni ljudi iz cijeloga svijeta. Pobožni puk župe Međugorje prije 82 godine zavjetovao se u čast Svete godine podići na velikom brdu Šipovcu betonski križ, noseći sve potrebno za gradnju na svojim leđima. Podizanjem križa brdo Šipovac tada je prozvano brdom Križevac. Po tom imenu znaju ga svi hodočasnici koji su se proteklih 35 godina, od kada su počela ukazanja Blažene Djevice Marije u Međugorju, uspinjali strmim putovima prema vrhu. Zavjetovali se onda vrijedni žitelji Međugorja da Gospodin očuva njihove vinograde i polja od nevremena, osobito tuče. Jučer su ljudi odsvuda na brdo Križevac dolazili pješice u Međugorje, mnogi bosi iz udaljenijih mjesta Hercegovine i Dalmacije. Putovali su i cijelu noć da bi ujutro stigli do Križevca. Neki su hodočasnici noć prospavali na brdu kako bi bili što bliže oltaru podno križa.
Hodočasnici iz cijelog svijeta
U ranu zoru zaputili su se oni iz okolice Brotnja i domaći župljani. Među mnogobrojnim hodočasnicima bili su oni iz BiH i Hrvatske, posebice Zadra, Splita, Osijeka, Vinkovaca, Dubrovnika, Zagreba i Varaždina… Prema podacima Informativnog centra Mir Međugorje, na proslavi su bili hodočasnici iz Italije, Njemačke, Austrije, Engleske, SAD-a, Irske, Poljske, Češke, Portugala, Španjolske, Ukrajine, Rumunjske, Mađarske, Slovačke, Francuske, Škotske, Kanade, Belgije, Litve, Brazila, Gabona… Liturgijsko pjevanje predvodio je bogoslov fra Ivan Slišković.
Na kraju svima zaslužnim za veličanstvenu proslavu blagdana Uzvišenja križa Kristova na brdu Križevcu zahvalio je međugorski župnik fra Marinko Šakota. Inače, veliki križ koji je vidljiv iz cijelog Brotnja, Gabele, Ljubuškog... mjesto je preobraženja života mnogih međugorskih hodočasnika. Kako je zapisao tadašnji međugorski župnik fra Bernardin Smoljan, “Klak, voda, cement, željezne šine, drveni materijal, neretvanska pržina, sve ovo moralo se uglavnom na leđima ili na konjima iznijeti na tu visinu”. U križ su ugrađene moći - komadić križa na kojem je raspet Krist, dobiven iz Rima. Prema ustaljenom običaju, u podnožju križa svake godine prvu nedjelju nakon Male Gospe, u spomen na Uzvišenje svetoga Križa, slavi se sveta misa.
