Emir Frašto, Segmedina Srna-Bajramović, Emir Kantarević, Amil Buljubašić, Edin Forto i Sejo Bukva su predstavnici ostalih u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH iduće četiri godine. Tako je nastavljena višegodišnja praksa zloupotrebe nacionalnog izjašnjavanja i uzurpacije pozicija izvorno namijenjenih za predstavnike autentičnih nacionalnih manjina, piše Večernji list.
Rezervni klub
Iako se oni koji su ih odredili, a i sami novoizabrani predstavnici ostalih u federalnom Domu naroda pravdaju time da je ovaj klub uspostavljen i zbog onih bosanskohercegovačkih građana koji se ne osjećaju pripadnicima nijednog od tri konstitutivna naroda, a nisu ni pripadnici nacionalnih manjina, indikativno je da u ovom tijelu nema nijednog Albanca, Talijana, Slovenca, Čeha, Slovaka... Zapravo, Klub ostalih u Domu naroda pretvorio se u rezervni klub većinski bošnjačkih stranaka koji tako povećavaju svoj utjecaj u zakonodavnoj vlasti. Ta praksa će, dakle, biti na sceni i iduće četiri godine, a Središnje izborno povjerenstvo BiH nema načina spriječiti ovakve zloupotrebe. Uz puno muke su osujećeni pokušaji da se isti primjeni i na Klub Srba koji je zbog malog broja srpskih zastupnika u 10 županijskih parlamenata također postao poligon za primjenu recepta iz Kluba ostalih. Tako se umalo nije dogodilo da Nermin Bjelak, Haris Pleho i Rasim Smajić “predstavljaju” Srbe u federalnom Domu naroda. Što se tiče ostalih, SIP je tek u slučaju Sabine Ćudić osujetio ovakav pokušaj jer je utvrđeno da se ona na lokalnim izborima prije dvije godine izjašnjavala kao Bošnjakinja.
Upitni predstavnici
Premda se u javnosti može čuti kako je Klub ostalih zapravo nevažan jer njegovi članovi ne predlažu predsjednika i dopredsjednike Federacije niti imaju mogućnost ulaganja nacionalnog veta na zakone i druge odluke, to ni izbliza nije tako. U ukupnom broju glasova koji su pri donošenju određenih odluka u Domu naroda itekako važni, sudjeluju i izaslanici iz reda ostalih. Kada se jednom provede odluka “Sejdić i Finci” sigurno će i položaj Kluba ostalih u Domu naroda Parlamenta FBiH biti dodatno osnažen.
Neslužbeni rezultati popisa stanovništva govore da je u BiH manje od pet posto onih koji se doista ne smatraju pripadnicima tri konstitutivna naroda. Upitno je, međutim, jesu li oni koji se zahvaljujući strankama “provuku“ u institucije vlasti doista njihovi predstavnici. Uostalom, dovoljno je vidjeti broj inicijativa i drugih prijedloga u interesu manjinskih naroda koje su ovi “predstavnici” pokrenuli u proteklim godinama
