Gotovo se svakodnevno iz političke kuhinje bošnjačkih stranaka vrši pritisak na visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta optužbama kako je odlukama od 2. listopada naštetio interesima Bošnjaka te da bi trebao, kao kompenzaciju, posve obesmisliti federalistička načela iz Ustava Federacije BiH te sada stvoriti uvjete da se Hrvate u potpunosti izbaci iz vlasti, a time ovaj entitet dovede na rub krize i nestabilnosti, piše Večernji list BiH. Prema dostupnim informacijama, unutar Ureda visokog predstavnika razmatra se kako zaobići vodeću bošnjačku stranku SDA koja je zbog poteza užeg vodstva odavno postala kamen razdora između Hrvata i Bošnjaka, čime se destabilizira ovaj entitet, ali i država BiH.
SDA uzročnik krize
Na jučerašnjoj sjednici vodstva te stranke ponovno su iznesena optužbe da Schmidt vodi tajne razgovore na štetu Bošnjaka i u interesu Hrvata u BiH, HDZ-a i Zagreba. - Zahtijevamo da visoki predstavnik i njegov Ured odmah obustave tajne razgovore koje vode s dijelom političkih stranaka, čiji su detalji procurili u javnost, i odustanu od nametanja novih odluka. Opravdano sumnjamo da se i ovi razgovori vode u koordinaciji sa službenim Zagrebom, kao što je bio slučaj i prilikom nametanja rješenja u izbornoj noći. Tom odlukom visoki je predstavnik, umjesto sankcija zbog blokade provedbe izbornih rezultata iz prethodnog mandata, nagradio HDZ BiH i ojačao njegovu poziciju - objavili su iz ove stranke. U nastavku su zaprijetili "događanjem naroda". - Od zemalja članica Vijeća za provedbu mira (PIC) tražimo da zaustave OHR u namjeri da počini novo nasilje nad Ustavom Federacije i Izbornim zakonom BiH te time dodatno produbi krizu i izazove nesagledive posljedice provocirajući opravdani revolt stotina tisuća birača čiju volju visoki predstavnik klasičnim izbornim inženjeringom kani poništiti - stoji u priopćenju SDA. Postoji nekoliko navodnih scenarija koje razmatraju u Uredu međunarodnog visokog predstavnika kako bi se spriječilo da se unedogled oteže s uspostavom nove Vlade FBiH nakon što je pronađen model za izbor predsjednice i dvoje dopredsjednika. Zagovornici Schmidtove reakcije, koja bi vodila daljnjem slabljenju uloge Hrvata pak smatraju da bi se tako poslala poruka o povratku ravnoteže prema Bošnjacima. Najmanje dvije europske zemlje zagovaraju takav rasplet. No, takvo stajalište ne dijele, prema dostupnim informacijama, najvažnije zemlje koje ključno sudjeluju u modeliranju odluka i poteza Ureda međunarodnog visokog predstavnika. Ponajprije stoga jer procjenjuju da bi to bilo kritično loše za BiH u trenutku kada je svijet zaokupljen agresijom na Ukrajinu. Treba, međutim, imati na umu kako su Schmidtove intervencije dovele do važnih rezultata i zaokreta u odnosu na prije četiri ili osam godina, otkako je garnitura federalne vlasti na svojim pozicijama. Naime, formirani su domovi naroda i županijske skupštine, što se više ne može nikako "zakočiti". Potezom u federalnom Zastupničkom domu bira se predsjednica Lidija Bradara i potpredsjednici FBiH Refik Lendo te Igor Stojanović. A cijeli protekli mandat to se nije moglo provesti. U Parlamentu FBiH to se više ne može nikako "zakočiti".
Rok od 30 dana
Schmidtova intervencija u odnosu na ranija rješenja odnosi se na način izbora unutar Zastupničkog doma iako bi bilo bolje da je to Dom naroda. Nakon 2. listopada prošle godine došlo je do izmjena u odnosu na rješenja iz Washingtonskog sporazuma te rješenjima koja je nametnuo bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch, a bila su na štetu Hrvata. Naime, za imenovanje Vlade FBiH ubačen je rok od 30 dana. Ali Vlada je svugdje stvar dogovora, pregovora. Ovdje se stvara dodatna "nervoza" jer je postojeća Vlada predugo u tehničkom mandatu. No, posve je jasno da zbog toga ne treba donositi nepromišljene odluke. A posebno ne one koje zadiru u ustavnu materiju jer nije Ustav nešto što se mijenja zbog "dnevne politike". Posebno se to odnosi na procedure u skladu s Ustavom koje definiraju procedure izbora mandatara odnosno Vlade FBiH.
