Nealkoholna masna bolest jetre (NAFLD) danas se smatra jednom od najčešćih bolesti jetre u razvijenim zemljama, a učestalost u Europi kreće se između 30 i 40 posto.
Predstavlja promjene u jetri koje sliče alkoholnoj bolesti jetre, a dva glavna oblika bolesti su masna jetra i hepatitis. Iako oštećenje jetre nalikuje promjenama uzrokovanim konzumacijom alkohola, već sam naziv govori da ova bolest nastaje u odsutnosti pretjerane konzumacije alkohola. Dijabetes i NAFLD vrlo često koegzistiraju, a NAFLD nalazi se u približno 60 posto bolesnika s dijabetesom tip 2.
Neželjeni kardiovaskularni događaji povećani su za 1.87x u osoba s masnom jetrom koje boluju i od dijabetesa tip 2. Nadalje, NAFLD povećava mikrovaskularne komplikacije dijabetesa poput kronične bolesti bubrega i retinopatije.
Masna jetra posljedica je nakupljanja masti u jetri koja prelazi 5% ukupne težine jetrenog tkiva.
Glavni čimbenici rizika za nastanak nealkoholne masne bolesti jetre (NAFLD) jesu debljina, alkoholizam i šećerna bolest. Brojna nepoželjna ponašanja poput tjelesne neaktivnosti i neuravnotežene prehrane bogate zasićenim mastima, rafiniranim ugljikohidratima i fruktozom također doprinose pojavnosti ove bolesti. Masna jetra dugo je smatrana benignim neprogresivnim stanjem (koje ne napreduje u bolest) međutim novija saznanja pokazuju da steatoza može biti vrlo ozbiljna bolest i dovesti do ciroze jetre, ali i hepatocelularnog karcinoma.
Nealkoholna masna bolest jetre (NAFLD) postaje velik zdravstveni problem s povećanom učestalosti u svijetu zbog bliske povezanosti s epidemijom pretilosti i dijebetesa. Smatra se da NAFLD predstavlja jetrenu manifestaciju metaboličkog sindroma, a središnju ulogu u patogenezi igra inzulinska rezistencija. Evaluacija rizika masne jetre preporučuje se za sve bolesnike s bilo kojom od komponenti metaboličkog sindroma, uključujući i bolesnike s inzulinskom rezistencijom i/ili loše reguliranom glikemijom.
Pojava i progresija NAFLD-a pripisuje se nizu čimbenika koji su dio teorije „višestrukih udaraca“, koja kaže da je NAFLD rezultat upale u jetri izazvane brojnim intestinalnim okidačima i onima povezanim s masnim tkivom. Obzirom da trenutno ne postoji standardizirano farmakološko liječenje i jedina dokazana učinkovita terapijska strategija je promjena načina života, važno je odrediti potencijalne prehrambene ciljeve u prevenciji i liječenju NAFLD.
Hrana i dodaci prehrani ključ su liječenja nealkoholne masne bolesti jetre
Dijetoterapija ima nezamjenjivu ulogu u terapiji NAFLD-a. Istraživanja pokazuju da su oboljeli od NAFLD-a skloniji konzumaciji energetski bogate hrane, zasićenih masti, kolesterola i zaslađenih napitaka, dok istovremeno ne unose dovoljno svježeg voća, zelenog povrća, vlakana i omega-3 masnih kiselina. Brojna istraživanja, među kojima se ističe glasovita PREDIMED studija, podupiru tezu da je mediteranska prehrana povezana s nižom prevalencijom NAFLD-a. Stoga se u sklopu dijetoterapije NAFLD preporučuje mediteranska prehrana bogata jednostruko i omega-3 nezasićenim masnim kiselinama, vlaknima, složenim ugljikohidratima, mikronutrijentima i polifenolima te brojnim drugim biološki aktivnim spojevima.
Posebna ograničenja odnose se na fruktozu i jednostavne ugljikohidrate čiji unos treba zadržati u 10% ukupnog energetskog unosa. Nadalje, gubitak tjelesne mase od 7% ili više, uz pravilnu prehranu tijekom najmanje jedne godine, može poboljšati histologiju jetrenog parenhima u pacijenata s NASH i NAFLD. Blagotvoran učinak mediteranske prehrane povezan je s poboljšanjem kardiometaboličkog statusa (sniženjem serumskih triglicerida i regulacijom glikemije) i antioksidativnim učinkom komponenata mediteranske prehrane (polifenoli i vitamin E), čime se smanjuje oksidativni stres ključan u nastanku inzulinske rezistencije.
Pojedine izolirane farmakološki aktivne prehrambene tvari istražuju se kao potencijalna pomoć kod NAFLD, a to su poglavito vitamin E, vitamin D, probiotici i omega-3 masne kiseline. Studije upućuju na izravnu ulogu vitamina D u moduliranju upale jetre i nastanka fibroze te poboljšanju jetrenog odgovora na inzulin. Međutim, potrebna su daljnja randomizirana, placebom kontrolirana istraživanja kako bi se odredile odgovarajuće doze i učinkovitost vitamina D. Rezultati metaanalize koja se bavila utjecajem omega-3 masnih kiselina u terapiji NAFLD-a, podupiru blagotvoran učinak omega-3 m. k. u optimizaciji steatoze jetre, razine jetrenih enzima i razine lipida u krvi (trigliceridi i HDL), pri čemu mogu usporiti napredak NAFLD-a.
Masnu jetru uzrokuju brojni urođeni i stečeni poremećaji metabolizma masti. Uzročnici nastajanja mogu biti:
- lijekovi i toksini (alkohol, kortikosteroidi, kontracepcija),
- prehrambeni uzroci, način života i njihove posljedice (debljina, šećerna bolest, gladovanje, poremećaji metabolizma masti, bolesti gušterače, upalne bolesti crijeva),
- nasljedne bolesti (cistična fibroza, galaktozemija, Wilsonova bolest),
- virusne bolesti (hepatitisi).
