Još 2000. godine u BiH je počela reforma sektora upravljanja komunalnim otpadom u cilju približavanja politikama EU-a, ali još uvijek nema pouzdanih podataka o količinama ambalaže koja se stavlja na tržište, kao ni o količinama reciklabilnog otpada koji se odvojeno prikuplja, reciklira ili izvozi. Osim toga, vlade dvaju bh. entiteta obećale su ispunjavanje smjernica EU-a o recikliranju i zbrinjavanju otpada, ali još nije uspostavljeno centralizirano prikupljanje informacija i upravljanje bazama podataka. Zbog toga nema nitko točno podatke koliko u BiH ima otpada. Ove primjedbe su iznesene od Udruge komunalnog gospodarstva FBiH u opširnoj analizi napisanoj na nekoliko stotina stranica pod nazivom “Analiza sustava produljene odgovornosti proizvođača u BiH za ambalažu, ambalažni otpad i EE otpad”.
Ambalaže 200.000 tona
Prema procjenama, u 2013. godini na tržište BiH stavljeno je više od 200.000 tona ambalaže. Navodi se kako u BiH ne postoji nacrt izvješća o produljenoj odgovornosti proizvođača u BiH, a samim time nema ni informacije o stvarnoj distribuciji različitih ambalažnih materijala. Ne postoje detaljne i sveobuhvatne informacije o količinama odvojeno prikupljenog i recikliranog otpada u BiH, a obveznici sustava, među kojima su i veliki trgovački lanci, tvornice, uvoznici... ne prijavljuju većinu ambalaže koja se stavlja na tržište i stoga financijski ne doprinose sustavu prikupljanja preko produljene odgovornosti proizvođača (POPR) ili Fonda za zaštitu okoliša. Vlasti i komunalna poduzeća nisu u stanju uspostaviti funkcionalni mehanizam u cilju smanjenja pojava korištenja usluga bez plaćanja ili da se za to izreknu novčane sankcije. “Ne postoji formalni uvjet da se financijski doprinos za upravljanje ambalažnim otpadom uračuna u cijenu prodanih proizvoda (naknade koje naplaćuje POPR operator ili naknade/porezi koji se plaćaju Fondu za zaštitu okoliša), nema jasnih uputa o dokumentiranju i prijavljivanju količina ambalaže od obveznika sustava i kako se dokumentacija povezuje s primijenjenim računovodstvenim sustavima kao što su, primjerice, naknade koje se obračunavaju po osnovi prodaje i koje se čuvaju na posebnom računu (na sličan način kao PDV).
Ne postoji redovit nadzor nad proizvodima koji se stavljaju na tržište, identifikacija obveznika sustava i inspekcija identificiranih subjekata ili količine ambalaže koje subjekti prijavljuju POPR organizacijama ne podliježu reviziji”, stoji u analizi.
Odvajanje otpada
Također nije zaživjela dugonajavljivana praksa odvajanja otpada na izvoru i odvojenog prikupljanja u BiH i ta praksa je još uvijek daleko ispod ciljeva definiranih u entitetskim strategijama upravljanja otpadom. Autori studije o otpadu u Bosni i Hercegovini ističu kako je u nekim naseljima postavljen ograničen broj kontejnera za selektivno prikupljanje.
Neke općine izvještavaju da su uvele reciklažna dvorišta za prikupljanje reciklabilnih materijala, ali to još uvijek nije rasprostranjena praksa, a većina ovih dvorišta uvedena je kao pilot-projekt u pojedinim područjima. Analiza je pokazala kako se ukupna odvojena količina procjenjuje na sve oko pet posto, od čega se tri posto odnosi na otpad koji se izravno kupuje iz komercijalnog, institucionalnog i industrijskog sektora i svega dva posto koji se prikuplja iz kućanstava. Strategija upravljanja otpadom RS-a predviđa odvajanje 50% ambalažnog ili 23% ukupnog otpada u 2026. godini, a strategija Federacije BiH predviđa odvajanje 35% ambalažnog ili 10% ukupnog otpada, i to u 2017. godini, što, naravno, nije ispunjeno. Razlog je i mali broj sortirnica. Naime, u Federaciji BiH i Republici Srpskoj postoje ukupno četiri sortirnice za prethodno odvojenu suhu reciklabilnu frakciju.
U BiH se reciklira samo 10% ambalažnog otpada u koji spadaju plastika, papir i slično
U BiH trenutačno se reciklira samo 10% ambalažnog otpada u koji spadaju plastika, papir i ostali iskoristivi materijali, procjena je kompanija koje se bave reciklažom sekundarnih sirovina. Od 2012. u FBiH reciklirano je više od 60.000 tona ambalažnog otpada, podaci su EPOK-a, vodećeg operatora sustava upravljanja ambalažnim otpadom u BiH. Direktorica EPOK-a kaže kako postoje određeni pomaci u cjelokupnom sustavu upravljanja komunalnog otpada u BiH, ali i da ima još mnogo posla u toj oblasti kako bi se dostigli standardi zemlja Europe.
Godišnje u prometu 1,2 milijarde plastičnih vrećica
BiH nema dovoljno razvijen sustav prikupljanja komunalnog otpada, nedostaje sanitarnih deponija, puno je divljih odlagališta, a, uz to, godišnje se u promet pusti oko 1,2 milijarde plastičnih vrećica “tregerica”. To znači da se mjesečno u BiH upotrijebi 100 milijuna vrećica, a ukupne količine vrećica koje se plasiraju na tržište FBiH iz godine u godinu sve su veće te u ovakvim okolnostima s komunalnim otpadom u BiH to predstavlja veliki problem. Broj prijavljenih vrećica u 2014. bio je oko 66,433.500, u 2015. - 64,450.800, u 2016. - 67,821.000 i u 2017. - 69,992.900. Od broja prijavljenih vrećica, manji postotak otpada na one na koje se plaća naknada i broj takvih vrećica je u opadanju jer je 2014. bio oko 9,321.600, a u 2017. - 3,057.500. Tijekom proizvodnje jedne vrećice emitira se oko 200 miligrama CO2. Prosječna duljina korištenja vrećice “tregerice” je 12 minuta, nakon kojih ona postaje otpad koji se reciklira samo 1%.
Potencijal recikliranja plastičnog otpada u BiH
Plastika, papir i ostali iskoristivi materijali imaju svoju tržišnu vrijednost. Da se na otpadu može zaraditi, pokazuju brojke industrije koja se bavi recikliranjem u EU. Proizvodnja plastike u 2015. iznosila je 322 milijuna tona i očekuje se da će se udvostručiti u idućih 10 godina. Potencijal za recikliranje plastičnog otpada u EU većinom je neiskorišten, u BiH gotovo nikako. Od reciklaže otpada u EU godišnje se ostvari prihod od 145 milijardi eura. U isto vrijeme novac u BiH, uvjetno rečeno, zatrpava se na deponijima. Od 2012. BiH je članica Sustava europskih operatora za reciklažu i ponovno korištenje ambalažnog otpada. Bh. operator ovog sustava je kompanija Ekopak. Do danas su na reciklažu predali više od 50 tisuća tona ambalažnog otpada svih vrsta prikupljenog u BiH. Kad bi to pretvorili u šlepere, to je više od 2800 šlepera punih sortirane embalirane ambalaže pripremljene za reciklažu. Članice EU-a 2016. reciklirale su 6,8 milijuna tona plastičnog otpada od ukupno 16,7 milijuna tona, što je više od 40%. Do 2030. svu plastičnu ambalažu na tržištu EU-a potrebno je napraviti prikladnom za recikliranje, a potrošnja plastike za jednokratnu uporabu mora se drastično smanjiti, poruke su Europskog parlamenta. Ključni ciljevi su smanjiti količinu plastičnog otpada i učiniti recikliranje profitabilnijim za poslovanje.
