Teško je zadnjih mjeseci, otkako se 22. srpnja 2015. godine dogodila otmica hrvatskog državljanina na radu u Egiptu za francusku multinacionalnu kompanju CGG - Vrpoljčanina Tomislava Salopeka (31) koji je potom pao u ruke ISIL-a, doći do podataka ima li nakon tog slučaja još naših radnika u arapskim zemljama, s obzirom na opću nesigurnost, ratna zbivanja i terorističke aktivnosti u tim dijelovima svijeta, piše Glas Slavonije.
Potvrđuje to i odgovor Hrvatske gospodarske komore na naš upit.
- Iz sigurnosnih razloga, hrvatske tvrtke ne iznose javno informacije o svojim djelatnicima u kriznim područjima, niti imaju obvezu iznošenja informacija o svojim radnicima prilikom poslovanja u inozemstvu. Iako je Bliski istok u proteklim godinama potresen različitim negativno konotiranim događajima, u većini arapskih zemalja sigurnosna situacija i dalje je zadovoljavajuća. Stoga se suradnja Hrvatske s arapskim zemljama i dalje nastavlja, ponajprije u pogledu robne razmjene - poručuju iz HGK.
Godinama dobri poslovi sada nepoželjni
Sirija, Libija, Egipat, Maroko, Saudijska Arabija, Kurdistan..., zemlje su u kojima su godinama svoj kruh zarađivali brojni radnici iz Hrvatske, a među kojima i dobar dio radnika iz slavonskobrodskog i đakovačkog kraja, poput stanovnika Vrpolja, Strizivojne, Čajkovaca, Slavonskog Broda, Budrovaca, Piškorevaca i drugih. Kažu, jedan je za sobom povlačio drugoga na rad u arapske zemlje, a koji je svojevremeno slovio kao dobro plaćen i siguran, kakvo je iskustvo Ivana Milkovića iz Piškorevaca koji je sedam godina radio u Libiji, u vrijeme Gadafija, a kada, kaže, nije bilo atmosfere opće nesigurnosti i terorizma. Danas se tamo ne bi uputio, dodao je, ni turistički.
Sukobi tijekom Arapskog proljeća 2010./2011. naše radnike samo su iz tih zemalja privremeno vratili kući, no smirivanjem stanja ponovno su se u te dijelove svijeta vraćali. Ali, “slučaj Salopek” sve je stubokom promijenio i odvratio ih od povratka na rad. Nakon tog slučaja, mnogi su se odlučili na čekanje, pratili razvoj događaja, no iz te faze prešlo se u odlučno “ne” povratku u te krajeve. Vijesti iz svijeta o terorizmu, ISIL-u i otmicama došli su i u naše dvorište i upozorili “da se to ne događa samo drugima”.
Sada rade u struci u zapadnoj Europi
Jedan od radnika koji se nije vratio na rad u arapske zemlje je i 45-godišnji električar iz Strizivojne. Zbog osjetljivosti teme njegova obitelj, supruga s kojom smo u ponedjeljak kontaktirali, inzistirala je na anonimnosti to više što joj je suprug jedno vrijeme, kaže, radio zajedno s Tomislavom Salopekom.
– Suprug se baš nekako u vrijeme otmice Tomislava trebao vratiti na rad u Egipat. Dogodilo se to s Tomislavom i odustao je - kaže nam ona.
- Iz tvrtke za koju je tada radio i dandanas stalno zovu, jer se suprug pokazao kao dobar radnik, ali nema tog novca zbog kojeg bi se sada tamo vratio - kaže supruga, koja je sada jedina zaposlena u obitelji. Suprug joj je pet godina radio u Libiji, Maroku, Siriji i Egiptu. Zadnje je radio u Egiptu, za domaću tvrtku, došao je lani oko Uskrsa i namjeravao se vratiti baš nekako u srpnju, kada se i dogodila ta strahota s Tomislavom, i odustao je. Potom je kraće vrijeme radio u Njemačkoj, a trenutačno ne radi - kaže supruga. Dodaje, ovih dana jedan Vrpoljčanin odlučio se za rad u Etiopiji za što je prošao i provjeru. Na riskantnost povratka u arapske zemlje, nastavlja, podsjeća ih i pogled na obitelj Salopek, na sve što ju je od 22. srpnja 2015. snašlo.
U neka prošla vremena svoje radnike u te dijelove svijeta znao je slati i slavonskobrodski “Đuro Đaković”. Glasnogovornica “Đuro Đaković” Holdinga d.d. Ivana Klarić, kaže kako ta tvrtka nema radnika u arapskom svijetu.
– Nemamo radnike u tim zemljama - kažu nam i u Bilfinger ĐĐ Montaži d.o.o. Kako doznajemo, dio radnika dojučerašnji posao u arapskim zemljama zamijenio je radom u struci u zapadnoj Europi.
