U prošlom sazivu Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Petar Galić predvodio je inicijativu da se izmijeni zakon kojim se elektroprivredna poduzeća obvezuju isplatiti više novca Tomislavgradu i Livnu te drugim sredinama koje imaju potopljeno zemljište. Iako je zakon donesen prije dvije godine, prema Galićevim riječima, Hrvatska elektroprivreda ne izmiruje zakonom predviđene obveze.
Večernji list: Jeste li zadovoljni raspodjelom novca iz proračuna, odnosno hoće li se projekti koje ste kandidirali uspjeti realizirati?
- Raspodjelom novca iz transfera prošle godine, koji je provela Vlada Federacije BiH, smo zadovoljni. Isto tako, zahvalni smo svim dionicima na potporama i novcu koji smo dobili za projekte s područja općine Tomislavgrad i cjelokupne Hercegbosanske županije. Mislim da mi zastupnici koalicije HNP-a i HDZ-a 1990. možemo biti zadovoljni postignutim, ali, isto tako, i sama Vlada Federacije BiH može biti zadovoljna suradnjom i činjenicom da će državni novac biti uložen na jako dobar i koristan način. Uvjeren sam da ćemo i ove godine odraditi dobar i koristan posao jer smo planirali realizirati nekoliko krucijalnih projekata na našem području, a to uvjerenje gradim na činjenici da za njihovu provedbu imamo čvrsto obećanje Vlade Federacije BiH. No, za nas je gotovo tek kad se potpišu ugovori i počnu radovi.
Večernji list: Kako gledate na aktualnu koaliciju na vlasti, ima se dojam kako i nije učinkovita?
- Ocjena učinkovitosti moguća je tek ako se u obzir uzmu svi parametri, a ne samo dojam koji se dobije iz medijske percepcije. Ja bih na učinkovitost gledao uzimajući u obzir da je bilo mnogo otežavajućih okolnosti koje su usporavale vladajuću većinu u provođenju svog programa. Riječ je tu dijelom o prilagodbi novonastaloj odgovornosti, dijelom je bilo i nesnalaženja, ali ono što najviše utječe na taj, po mom mišljenju, nepotkrijepljeni dojam o neučinkovitosti je nekonstruktivno i potpuno štetno usporavanje koje je jedini cilj trenutačne oporbe. Oporba je ključna radna tijela u Parlamentu koristila kao alate kojima sprječava rad, a ne kao radna tijela u kojima se trudi učiniti sve da Federacija bolje funkcionira. Koalicija je izbore dobila na činjenici da je ponudila bolje rješenje i da će se ipak oduprijeti tim blokadama te konačno početi raditi. Nije bilo lako ni jednostavno, ali mislim da je to sada iza nas. Treba zavrnuti rukave i uz međusobno uvažavanje izbornih kapaciteta i koalicijskih partnera, kako u Vladi tako i u Parlamentu, napraviti sve poteze koji će omogućiti pravi gospodarski iskorak.
Večernji list: Što, po vašem mišljenju, prije svega u Zastupničkom domu koči protočnost donošenja propisa, odluka, zakona?
- Mislim da je nemoguće detektirati onaj glavni problem jer je sama država BiH složena kao stroj koji ima na raspolaganju tri motora uz čitavu gomilu kočničara koji se natječu tko će uhvatiti koju kočnicu. Najveća i glavna kočnica je sam ustroj države s tri konstitutivna naroda i dvije federalne jedinice, pa ustroj Federacije koja je isto tako neki hibridni model između države i zajednice županija. Ako tomu dodamo sve netrpeljivosti, ratno iskustvo, mentalitet političara, nesamostalnost u donošenju odluka, onda parlamentarna tijela rade svoj posao bolje nego što su uvjeti u kojima ona moraju raditi. Uz to, dolazi i praktična strana svake promjene vlasti nakon izbora. Parlamentarna radna tijela formirana su nakon formiranja samoga Doma, a prigodom formiranja izvršnih vlasti neki su zastupnici napustili Zastupnički dom i otišli u dijelove izvršne vlasti. U tim promjenama oporba je uskočila u prostor i rušenjem kvoruma stalno onemogućavala rad Zakonodavno-pravnog povjerenstva i Povjerenstva za izbor i imenovanje. To su naoko formalne stvari, ali one su odlučujuće jer kroz ta tijela moraju proći svi akti i imenovanja koja se usvajaju u Domu. Drugim riječima, blokada na "sitnicama" i čitav stroj stoji. No, ta faza oporbenog sipanja pijeska u motor je prošla, tako da je na siječanjskim sjednicama to riješeno. Trenutačno nema ni jednog opravdanog razloga da Zastupnički dom ne radi u punom kapacitetu.
Večernji list: Zašto se koči imenovanje Marina Vukoje za suca Ustavnog suda i očekuje li se skoro rješenje toga prijepora?
- Procedura imenovanja suca Ustavnog suda završena je prije godinu dana, parlamentarno povjerenstvo koje je uspostavilo više stranaka zajedno s predstavnicima sudske vlasti odradilo je kompletnu proceduru i rangiralo kandidate. Prvorangirani kandidat, prema ocjenama tog povjerenstva, je gospodin Marin Vukoja. Hrvatske stranke inzistiraju da se Parlamentu predloži samo prvorangirani kandidat jer čemu rangiranje ako rang ne znači da je to taj kandidat. Međutim, kod nas ne ide sve po logici pa je tako dio zastupnika "trojke", uz bratsku pomoć SDA i DF-a, tražio da se na izbor preda cjelokupna lista. Cilj ovakvog postupka je jasan - oni žele preglasavanje kako bi na kraju dobili njima, a ne državi i narodu odgovornog i lojalnog kandidata. Nakon što je otkočen rad radnih tijela, očekujemo na jednoj od idućih sjednica konačno imenovanje ustavnog suca.
Večernji list: Na vaš poticaj donesen je zakon kojim su se elektroprivrede u BiH, ali i susjednoj Hrvatskoj, obvezale izdvajati novac za potopljeno zemljište. Zašto to HEP ignorira na Buškom jezeru?
- Zakon o hidroakumulacijskim objektima stupio je na snagu prije dvije godine, ali, nažalost, HEP u slučaju Buškog jezera još uvijek kasni s odlukama i potezima koji dokazuju da oni, kao i svugdje drugdje, poštuju zakone Bosne i Hercegovine. Meni je to neobjašnjivo jer su oni do sada uvijek poštivali svoje obveze, a iz svih razgovora s ministrima RH i odgovornim osobama imamo obećanje da će se, kao i svaka druga strana tvrtka, i oni pridržavati svojih obveza. Pretpostavljam da je riječ o pokušajima odgađanja, ali ne i izbjegavanja. Naravno da to odgađanje općinama Tomislavgrad i Livno, ali i Hercegbosanskoj županiji, čini određene probleme koji su stvarno nepotrebni, ali mi smo uvjereni da će na kraju krajeva sve doći na svoje mjesto. Možda je važno istaknuti da druga poduzeća koja posluju unutar BiH (npr. hidroakumulacija Modrac) redovito izmiruju svoje zakonske obveze. U svakom slučaju, izmjene zakona bile su nužne i razumne, čak i naspram HEP-a, koji, primjerice, na "našoj" vodi godišnje uprihodi oko 90 milijuna eura. Tražimo da nam jednostavno plate resurse koje su kupili. To znači da cijena naše zemlje i vode ne bude stvar milostinje, nego jednostavne poštene kalkulacije. Mislimo da nije ni politički ni ekonomski problem za HEP Općini Tomislavgrad i Gradu Livnu platiti oko 4 milijuna eura. Zašto je upravo potapanje jako važno kao kriterij? Zato što je potapanjem trajno izgubljena vrijednost koju do sada nitko nije plaćao. Budući da su oni do sada plaćali samo proizvedene kilovate, u slučaju remonta lokalne samouprave ne bi dobile ni marke prihoda. To je potpuno nelogično i kolonijalno prema našim općinama. Prevedeno na jednostavan jezik, to izgleda kao da unajmiš stan na pet godina, a koristiš ga samo 5 dana i želiš samo 5 dana i platiti... Dodatno, uz nedostatak novca, ovakve okolnosti onemogućavaju planiranje proračuna, a da ne govorimo o bilo kakvim ozbiljnim investicijama u ona područja koja su jugokomunisti namjerno iselili, a mi sad s mukom želimo revitalizirati.
Večernji list: Što ćete poduzeti oko toga prijepora?
- Predstavnici Tomislavgrada i Livna poduzimaju sve aktivnosti u cilju mirnog rješavanja ovog problema. Nekoliko puta razgovarali su s predstavnicima HEP-a. Iskreno se nadamo da će i vladajuća politička garnitura u Republici Hrvatskoj uvidjeti da im ovo stanje nanosi i političku štetu jer ovdje je riječ o većinski hrvatskim općinama s druge strane granice. I za Republiku Hrvatsku pametnije je platiti ono što je njihova tvrtka kupila. Iako smo uvjereni da će uskoro doći do ispunjenja neospornih HEP-ovih obveza, općine i Hercegbosanska županija su, naravno, spremni svoje pravo izboriti i sudskim putem.
Večernji list: Konačno je formirana i nova Vlada u HBŽ-u, dosta novih ljudi. Koja su vaša očekivanja?
- Da, konačno, ali ovaj malo dulji proces rezultat je političkih okolnosti u kojima funkcionira Hercegbosanska županija. Za formiranje Vlade u našoj županiji potrebna je dvotrećinska većina unutar Skupštine. Dodatno je potrebno ispoštivati većine unutar svakoga kluba konstitutivnih naroda, što svakako proces formiranja čini jako izazovnim. No, Bogu hvala, nakon gotovo godinu i pol dana i Hercegbosanska županija dobila je novu Vladu. Nadam se da će i ova Vlada nastaviti realizirati, ali i poboljšati demografske mjere kroz razne naknade, da će ustrajati na programima stvaranja dobre gospodarske klime, da će nastaviti razvoj projekata obnovljivih izvora energije, da će, kao i do sada, sustavno raditi na razvoju poljoprivredne proizvodnje, no ono na čemu ćemo inzistirati baš mi iz HNP-a jest zaustavljanje negativnog demografskog razvoja u županiji. Naravno da će novi ljudi donijeti i nove ideje, ali sam siguran da će kombinacija novih i iskusnih još jače pomaknuti županiju prema pozitivnom, zajedničkom i održivom životu za sve naše stanovnike. Mi zastupnici u federalnim tijelima učinit ćemo sve da im pomognemo gdje budemo mogli. Cilj nam je da Hercegbosanska županija bude stvarno prva županija po pomacima i dobrim idejama za razvoj suvremeno federalizirane BiH, primjer da se u BiH može živjeti i razvijati. •
