Mnogi još zasigurno ne znaju koliko bogatstvo u sebi krije Narodna knjižnica HN županije u Mostaru. Ne samo da u svome knjižnom fondu ima više od 150.000 naslova nego se može pohvaliti i knjigama još iz vremena Turaka, ali i preslikama Glagoljskog misala iz 15. stoljeća, pa Biblije iz 16. stoljeća..., piše Večernji list BiH.
Knjižničnu građu već desetljećima vjerno sakupljaju njezini djelatnici, a tako je i danas na čelu s ravnateljicom županijske Narodne knjižnice Julijanom Pavlović. Upravo nas je ravnateljica Pavlović provela kroz možda i najzanimljiviji kutak knjižnice Odjel periodike koji je nakon obnove otvoren potkraj ožujka, u čiju rekonstrukciju su Vlada Republike Hrvatske i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske uložili 200.000 kuna (oko 50.000 KM).
Nedostaje prostora
- Na Odjelu periodike imamo oko 20.000 uveza periodike dok ih je 10 posto još neuvezano. To je građa koju smo prikupljali posljednjih dvadeset godina. Trenutačno prikupljamo Večernji list i ostale dnevne tiskovine. Uvidjevši da nam nedostaje potrebnog prostora, odlučili smo od nakladnika zatražiti, naravno ako ih imaju, njihova izdanja u digitalnom obliku. Jednostavno, više je nemoguće zbog prostora, ali i drugih razloga, arhivirati ih u ovom papirnatom obliku - govori nam ravnateljica Pavlović dok prolazimo pokraj velikog broja uvezanih tiskovina.
Najčešći posjetitelji odjela su, doznajemo od ravnateljice Pavlović, znanstvenici, magistri, doktori znanosti..., ali i oni koji pripremaju monografije. Pojedini od njih dolaze i po pola godine svakodnevno prikupljajući podatke za svoje radove. Ovdje do izražaja dolazi upravo istraživački rad. - Što se, primjerice, tiče dnevnih tiskovina, ljude uistinu zanimaju različita područja. Trenutačno nekoliko osoba dolazi svakodnevno jer pišu o Nogometnom klubu Zrinjski iz Mostara. Pretražuju sve tiskovine od 2000. godine pa do danas. Naravno, ovaj knjižnični odjel ima dnevnih tiskovina koje datiraju još iz prijeratnoga razdoblja. Knjižnica je tim fondom jako bogata. Nerijetko dobivamo upite iz Zagreba, pa i cijele regije, o našoj građi. Kolege nam, pak, traže da im ustupimo neke časopise, odnosno kopiramo neke članke i pošaljemo - priča nam ravnateljica. Ne moramo ni naglašavati kako su u svim knjižnicama najvrjedniji odjeli upravo odjeli periodike i zavičajna zbirka. Tako i Odjel periodike knjižnice HNŽ-a čuva najvrjednija izdanja, časopise. - Imamo dosta časopisa koji potječu još iz 1890., 1900. godine, ali i starijih. Najstariji časopis koji je u posjedu knjižnice je “Uranija” iz 1837. godine, tiskan na ćirilici. Izuzetno bogati su i ostali odjeli knjižnice iz kojih bismo svakako izdvojili i izvornik knjige “Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti”, Knjiga I. iz 1867. godine. Knjižnica ju je dobila na dar iz Hrvatske, a veoma je zanimljiva pojedinim znanstvenicima.
U Narodnoj knjižnici HNŽ-a nalazi se i preslika Biblije iz 1584., vjerodostojna izvorniku. To je ujedno i najstarija Biblija tiskana na hrvatskom jeziku latinicom. Iako je riječ o preslici čiji se izvornik nalazi u Akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu, ovaj primjerak je iznimno značajan jer pokazuje povijest hrvatskog jezika. Ova preslika tiskana je 1984. godine kada smo je i dobili - niže zanimljivosti ravnateljica Pavlović.
Zadatak revizija
Biblija pokazuje kakav je bio hrvatski jezik prije 500 godina. Jako ga je teško razumjeti, gotovo nemoguće. Bogato je ilustrirana i, za razliku od današnjih knjiga, napomene/fusnote se nalaze sa strane, a ne ispod teksta.
- Tu je i preslika Glagoljskog misala, najstarije knjige na hrvatskom jeziku ikada tiskane. Jako je rijetka, a otiskana je 1483. uglatom glagoljicom, najvjerojatnije u Veneciji na srednjovjekovnom hrvatskom, dvjema tintama - crnom i crvenom. U ono vrijeme to je bilo vrlo rijetko - govori nam ravnateljica. Glavni su zadaci, kaže, u potpunosti urediti prostor, uraditi reviziju cijele građe i tek onda krenuti u digitaliziranje koje bi trebalo početi za tri do četiri godine. Inače, Narodna knjižnica HNŽ-a osnovana je prije 72 godine i djeluje u sklopu Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru.•
