Za sve rođene u Jugoslaviji, koja je bila ‘neopterećena’ nacionalnim pripadnostima, u matičnim knjigama su roditelji prigodom rođenja djeteta ili naknadnog upisa druge osobe kao obveznu stavku upisivali i nacionalnu pripadnost. U BiH, odnosno u federalnome entitetu se ovo pitanje nastojalo relativizirati pa je nacionalnost postala neobvezna stavka koja se tek naknadno upisuje. Rezultat je to ‘izjednačavanja’ propisa unutar deset županija koje su donijele vlasti u Federaciji, a koje su u prošlome sazivu prihvatila i oba doma Parlamenta. Kada danas stupite u matični ured i zatražite isti dokument, rodni list za dijete koje je rođeno 2000. ili pak za one koji su rođeni u vrijeme Jugoslavije, dobivate isti list papira, ali s različitim popunjenim sadržajem. Nacionalnost je upisana kod osoba rođenih u vrijeme Jugoslavije, no za one rođene u daytonskoj tronacionalnoj BiH, nacionalnosti nema, nego se treba zatražiti naknadni upis. To, pak, podrazumijeva proceduru koja zna potrajati mjesec dana, zbog čega brojni građani negoduju jer se do kraja zakomplicirala ova procedura...
VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU VEČERNJEG LISTA
zebac: jesi čuo vjest da nema nezaposlenih Hrvata u BiH svi su zaposleni u državnim entitestkim i kantonalnim zakonodavnim izvršnim i drugime tjelima i organima. Doj je u Bih više od pola miliona nezaposlenih, eto koliko su to muslimanska posla, gdje radiš ti li tvoji roditelji zebac zapitaj se pa onda govori o ravnopravnosti. Ovo je za obične ljude važno a to što ovi ili oni žele više vlasti to je samo sra.. za običan narod.