Nakon Gruzije, Kosova, Sirije i Ukrajine bh. politika ne može postići zajednički stav ni oko najnovije međunarodne krize na Bliskom Istoku. Izraelska ofenziva na Gazu još je jedan u nizu međunarodnih sporova oko koje u BiH postoje barem dva različita politička stava koja onemogućavaju bilo kakvo jasno očitovanje državnih vlasti o tome.
Dodik - Izetbegović
Dok predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik pozdravlja izraelski napad na Gazu, bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović zgraža se nad postupcima vlasti u Tel Avivu. To nije prvi put da u BiH izlaze na površinu različiti stavovi prema „palestinskom pitanju“. Predsjedništvo BiH, kao kreator vanjske politike, otvoreno se svojedobno podijelilo oko članstva Palestine u UN-u pa i oko prve izraelske ofenzive na Gazu prije nekoliko godina. Ogromne razlike u stavovima postoje i kada je u pitanju najneuralgičnija točka u našoj regiji – Kosovo. BiH nije priznala neovisnost ove republike, iako dvojica od trojice članova Predsjedništva BiH smatraju da to treba uraditi. No, stav iz RS-a je odlučan – nema priznanja promjene statusa Kosova ukoliko se o tome ne dogovore Beograd i Priština. Sukladno ovakvoj poziciji, BiH s Kosovom teško dogovara i tehnička pitanja, kao što je način ulaska kosovskih državljana i deklariranje proizvoda s Kosova. Bh. podjele došle su do izražaja i u slučaju sirijske krize kada se razvija prava afera zbog instrukcije ministra vanjskih poslova da BiH podrži rezoluciju UN-a o Siriji. Srpska strana u BiH otvoreno se usprotivila bjanko potpori svrgavanja režima Bašara al-Asada. Ništa manje razlike nisu bile ni oko nedavne eskalacije ukrajinske krize kada su dužnosnici iz RS-a manje ili više otvoreno stali na stranu Rusije, dok su sarajevski političari željeli potpuno stati iza politike EU prema ovom konfliktu. Skoro isti scenarij smo imali i prije nekoliko godina za vrijeme ruske intervencije u Gruziji.
Rezultati improvizacije
Očito je da je BiH najbolja potvrda da je vanjska politika zapravo odraz unutarnje politike i podjela. BiH nema nikakvih strateških opredjeljenja u svojoj vanjskoj politici pa ni onih načelnih. Opći pravci i prioriteti za provedbu vanjske politike BiH naziv je jedinog dokumenta koji tretira odnos BiH prema međunarodnim zbivanjima. BiH nema strategiju vanjske politike, ni zakon o vanjskim poslovima, pa je zapravo svaki nastup BiH prema procesima u svijetu rezultat improvizacije utemeljene na jednom uopćenom dokumentu usvojenom od Predsjedništva prije osam godina.
