Cilj politike SDA i satelita je stvaranje jednonacionalne države te oduzimanje političkih prava Hrvatima, kao što su već radili u prethodnim mandatima, poručio je, između ostaloga, u intervjuu za Večernji list Marinko Čavara, predsjednik Federacije BiH, naglasivši pritom kako se od toga cilja očito nije odustalo ni u ovom razdoblju, ali je novost da se sada i otvoreno prijeti.
Čavara upozorava kako je strategija političkog Sarajeva odugovlačiti i ne postići dogovor o izmjeni Izbornoga zakona do 2022. kako bi se onda nastavilo s procesom oduzimanja političkih prava Hrvatima, kao što je već rađeno u Alijansi i Platformi. Na upit kako pomiriti političke stavove dvaju naroda, Čavara kaže kako je potrebno razumijevanje, no jasno je kako takvo što od političkih predstavnika Bošnjaka ne postoji, ali postoji jaka želja kada se otvoreno zagovara način na koji će se eliminirati hrvatski narod kao politički subjekt u BiH.
“Moramo tražiti u bošnjačkom narodu ljude koji razmišljaju normalno i koji žele Bosni i Hercegovini i svakom narodu dobro. Također moramo više raditi na informiranju međunarodne zajednice te tražiti na koji način dogovoriti kvalitetna rješenja sukladno odlukama Ustavnog suda o legitimnom zastupanju”, poručio je Čavara.
Posljednji sastanak lidera HDZ-a BiH i SDA pokazao je zapravo kakav je odnos prema ključnom prioritetu - promjeni Izbornog zakona. Dok je hrvatska strana za što skorije rješavanje toga pitanja, SDA je i dalje na tragu prolongiranja. Je li ovo nastavak politike od ranije?
Razlika je u pogledu biti teme razgovora. SDA glumi da pregovara, a zapravo ne žele se dogovoriti o promjeni Izbornoga zakona, već žele dočekati 2022. godinu bez promjene izbornoga zakonodavstva, a u cilju da naprave ono što je Izetbegović već najavio kazavši kako će, ako se gospodin Čović ne odrekne svojeg ponašanja, izabrati Komšića.
Međutim, Izetbegović je već davno izabrao Komšišća kao metodu rušenja daytonske Bosne i Hercegovine i negiranja prava hrvatskom narodu da bira svoje legitimne predstavnike. Dakle, može se smatrati da je Izetbegović javno priznao kako je već ranije izabrao Komšića. To je politika koja kao cilj ima prvo Federaciju, a onda i Bosnu i Hercegovinu, ustrojiti kao “građansku” državu. To, zapravo, nema veze s građanskim, već je cilj stvaranje jednonacionalne države, dominantno bošnjačke, s islamskom vjeroispovijesti, a što je zacrtano i u Islamskoj deklaraciji.
Mislite li kako se u metodu održanja ovakvog stanja do izbora 2022. uklapa i izbor novog sastava Središnjega izbornog povjerenstva mimo svih procedura?
Tako je. Pristupilo se jednom kršenju zakona u izboru članova Središnjega izbornoga povjerenstva te se jasno prepoznaje namjera manipuliranjem izbornim procesom. Odnosno, čitav proces je, kako za lokalne izbore, a posebice će vjerojatno biti za one opće 2022., kompromitiran od SDA i satelita.
Jasno je da se nezakonito želi upravljati izbornim procesom kako bi se ponovilo ono što se radilo u alijansi i platformi. Sve su to bila razdoblja kada se Hrvatima oduzimalo pravo da ima svoje legitimne predstavnike u izvršnoj vlasti Federacije. Jasno je kako se od toga cilja nije odustalo, ali je novost što se sada potpuno otvoreno i javno prijeti, priznaje što se želi u BiH.
Međutim, negatori dogovorenoga ne mogu pobjeći od činjenice da je sporazum o promjeni Izbornoga zakona i izboru legitimnih predstavnika postignut pod budnim okom Europske unije. Kako onda tumačite poteze kojima se ipak bez straha izbjegava obveza preuzeta u mostarskom sporazumu?
Takvi sporazumi postizani su pod pokroviteljstvom važnih čimbenika međunarodne zajednice. Tako i ovaj mostarski sporazum.
Ali treba imati u vidu šutnju te administracije po pitanju izbora članova Središnjega izbornog povjerenstva kada se kršio zakon Bosne i Hercegovine.
Očito je kako se sa strane SDA osjeća da se ima prostora zbog inertnosti predstavnika međunarodne zajednice ili nekada možda čak i nerazumijevanja procesa koji su u tijeku. Ili što ne mogu razumjeti ovo podneblje te smatraju da je građansko nešto slično ustroju njihovih država, a što ne odgovara stvarnosti u BiH.
Koji je onda put u procesu donošenje pravednoga Izbornog zakona koji će omogućiti izbor legitimnih predstavnika? Kako pronaći snage koje su za dogovor triju naroda glede ovoga ključnog pitanja?
Predsjednik Čović primjer je jednog optimizma i traženja rješenja za dogovor unutar BiH i to je ono što održava Bosnu i Hercegovinu na neki način u demokratskim okvirima. S druge strane, imamo stremljenje političkih snaga koje ne žele rješavati probleme. Stoga moramo više informirati međunarodnu zajednicu i motivirati ih da zajedno tražimo rješenja jer bez njihova sudjelovanja to vjerojatno nećemo moći. Naravno, računam na potporu Republike Hrvatske, a sukladno i ovim izjavama koje smo imali i jučer.
U tim okolnostima moramo svi javno govoriti koji su problemi i tražiti rješenja za njih u okviru demokratskih procesa, Daytonskog ustava, ali isto tako i Washingtonskog sporazuma.
Krše li zapravo navedeni sporazumi?
Ako netko jednostrano krši ili raskida sporazume iz Washingtona i Daytona, onda se vraćamo na početne pozicije, pa ćemo pregovarati kao predstavnici Republike Herceg Bosne, a netko drugi kao predstavnik tzv. republike BiH. No, jedno je jasno, ne možemo ući u 2022. godinu bez rješenja i mogućnosti da svaki narod bira svoje legitimne predstavnike.
Sljedeći opći izbori bez promjene Izbornoga zakona ne smiju se dogoditi.
Na koji način ostvariti pomirenje Hrvata i Bošnjaka, o čemu zapravo ovisi stabilnost Bosne i Hercegovine u cjelini?
Očito je da je u ovoj situaciji potrebno razumijevanje obiju strana, no jasno je kako takvo što od političkih predstavnika Bošnjaka ne postoji, ali postoji jaka želja kada se otvoreno zagovara način na koji će se eliminirati hrvatski narod kao politički subjekt u Bosni i Hercegovini.
Moramo tražiti u bošnjačkom narodu ljude koji razmišljaju normalno i koji žele Bosni i Hercegovini i svakom narodu dobro. Također, moramo više raditi na informiranju međunarodne zajednice te tražiti na koji način dogovoriti kvalitetna rješenja sukladno odlukama Ustavnog suda o legitimnom zastupanju konstitutivnih naroda.
Uloga Republike Hrvatske u tom procesu posebno je važna. No, svjedočimo negativnim komentarima političkog Sarajeva na svaku reakciju iz Zagreba. Kako to komentirate?
Takvo što jasno pokazuje kako onima koji imaju navedene ciljeve to smeta i može im omesti planove. Ne treba se mnogo osvrtati na to. Navedeni komentari pokazuju kakvi su im stavovi. A mi moramo pozdraviti svaki iskorak u razgovoru i dogovorima.
Kako danas funkcionira Federacija BiH, odnosno kakvi su politički odnosi stranaka u tom entitetu? Postoji li uopće parlamentarna većina?
Mi smo u nekom mandatu u kojem tražimo partnere u koje možemo imati povjerenje. A to je partner koji je spreman s nama napraviti iskorak u izmjeni Izbornoga zakona i provedbi odluka Ustavnog suda.
Do sada nismo našli takvog partnera. Ovo stanje po inerciji nastavili smo od prošlih izbora - Vlada Federacije koliko-toliko funkcionira i rješava osnovne životne probleme, a posebice u okviru pandemije. S druge strane, Parlament od početka samo ima većinu kada se formira vlasti, a onda SDA traži partnere za provođenje svojih odluka, a što se pokazalo na svim razinama.
Možete li se osvrnuti na nedavne izjave kako bi Daytonski sporazum, odnosno dijelove Ustava iz toga sporazuma, trebalo mijenjati? Koja je hrvatska pozicija u toj priči?
Dayton je imao svoju ulogu u donošenju mira u BiH. Međutim, rješenja koja su tamo zapisana i koja su bila dobro su izigrana, počevši od pitanja vitalnoga nacionalnog interesa. Naime, sada je stanje takvo da Ustavni sud odlučuje je li nešto vitalni interes ili ne. U Daytonu i Washingotnu bilo je zamišljeno da Ustavni sud provjerava je li provedena procedura sukladno Ustavu.
Izokretanje rješenja iz Daytona dovelo nas je u ovakvu poziciju u kojoj netko misli da daljnjim izokretanjem rješenja iz Daytona može ostvariti potpunu dominaciju. To nisu duh, temelj ni slovo Daytona i mi moramo tražiti rješenja koja će definirati jasne odnose konstitutivnih naroda i svakomu omogućiti stvarnu ravnopravnost te legitimno predstavljanje u institucijama vlasti.
I, naravno, vratiti mehanizme nacionalne zaštite koji su oduzeti kroz različite amandmane?
Naravno. Mi smo u Washingtonu potpisali sporazum i ustrojili Federaciju kao zajednicu jednakopravnih Hrvata i Bošnjaka, odnosno da upravljamo jednakopravno. Ona je danas daleko od toga bez obzira što formalno imamo neke pozicije. No, one se zaobilaze u parasustavu koji je SDA formirao. •
Rece cavara i opet utonu u duboki san