Mladi koji napuštaju Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru u svoju zemlju vratit će se samo ako im se osigura veća mogućnost za zaposlenje i izgradnju karijere, pokazali su rezultati online istraživanja koje je u razdoblju od srpnja do kolovoza 2017. godine realizirao Institut za razvoj mladih KULT.
U istraživanju je sudjelovalo 720 ispitanika iz BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske, osoba u dobi od 15 do 35 godina koje su se već odselile iz navedenih zemalja u protekle tri godine ili su pokrenule proces iseljavanja s namjerom da u bliskoj budućnosti napuste svoju zemlju. Najveći broj ogovora dali su mladi u dobi između 21 do 30 godina starosti, uglavnom iz urbanih sredina, prenosi N1.
Prema rezultatima ankete, najviše mladih odselilo je u Njemačku, a zatim slijede Austrija, Švedska, Slovenija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska, Francuska, Španjolska, Nizozemska, Češka…
Više od 50% mladih u druge zemlje odlazi samostalno, više od 30% uz pomoć rodbine i prijatelja, dok ih manje od 10% za odlazak koristi usluge agencija za posredovanje u zapošljavanju.
Oko 80% mladih kao razlog za odlazak navelo je činjenicu da ne vide da će u njihovoj zemlji uskoro biti bolje, odnosno da ne vide bolju budućnost, a kao razloge navode i nezadovoljstvo zbog političke situacije, prisustnost korupcije, nezaposlenost, preveliku zastupljenosti nacionalnih, vjerskih i ratnih pitanja, te nezadovoljstvo poslom i primanjima.
U zemljama u koje odlaze, mladi prema podacima ankete očekuju bolji obrazovni i zdravstveni sustav, bolji životni ambijent, veću mogućnost zaposlenja i bolju sigurnosnu situaciju.
Više od 30% ispitanika ne planira se vratiti u svoju zemlju, dok će ostali to učiniti ako im se pruži mogućnost da u svojoj zemlji imaju kvalitetniji život.
Na pitanje je li riječ o obiteljskom iseljenju, blizu 60% ispitanika odgovorilo je pozitivno, više od 20% da se njihove obitelji pripremaju za odlazak, dok je oko 10% odgovorilo negativno.
Bosnu i Hercegovinu najviše napuštaju građani deficitarnih zanimanja kao što su programeri, inžinjeri i građevinski inžinjeri, doktori i drugo medicinsko osoblje i visokokvalificirana radna snaga.
Najmanje 2 milijuna osoba porijeklom iz BiH živi u inozemstvu, što je 53% ukupnog broja osoba koje žive u BiH (3.791.622). BiH napuštaju i brojni doktori, specijalisti, farmaceuti, medicinski tehničari i njegovatelji, što za posljedicu ima podatak da BiH trenutno ima 200 doktora na 100.000 stanovnika, što je manje od europskog prosjeka od 362 doktora.
Bosna i Hercegovina svrstana je na 131. mjesto od 133 države u kategoriji “odljev mozgova”. (Svjetski ekonomski forum, 2010.).
Od 1995. godine, BiH je napustilo 79% istraživača u području inžinjeringa, 81% magistara i 75% doktora znanosti. (UNESCO).
Analiza rezultata bit će od sredine rujna dostupna na web-stranici.
