Primjena novih tehnologija u kreiranju novih radnih mjesta, razmjeni ideja i stvaranju poslovnih prilika, obnova malih, do sada zapostavljenih, obrta te povratak poljoprivrednoj, a posebice biljnoj proizvodnji, u ovom su trenutku, ocjena je analitičara, jedna od izlaznih strategija obnove gospodarstva u vremenu nakon korone, piše Večernji list BiH.
U ovom trenutku vlasti na svim razinama provode ili planiraju zakonske i druge mjere koje za cilj imaju olakšavanje poslovanja, kako subvencijama minimalnih neto plaća ili doprinosa tako i ukidanjem raznih nameta, no, za stvarni oporavak bit će potrebno djelovat strateški kroz potporu, novčanu ili/i zakonsku, onim djelatnostima koje imaju potencijal za razvoj.
Gdje su šanse?
U tom smislu za BiH važna su tri segmenta u koja se može ulagati, a koji mogu rezultirati ne samo očuvanjem već i otvaranjem novih radnih mjesta. Korištenje interneta i svih prednosti koje donose nove tehnologije u razvijanju novih poslovnih ideja, povezivanju, umrežavanju i stvaranju podloge za konkretne poduhvate u biznisu nešto je što sve više uzima maha unutar Bosne i Hercegovine. Niz mladih, poduzetnih ljudi odlučio je uzeti stvar u svoje ruke kako bi pokušao svladati geografske, ali i birokratske barijere, a sve u cilju bržeg i učinkovitijeg međusobnog upoznavanja, ali i dolaska do novih svježih i pravodobnih informacija o tržištu, uvjetima, barijerama, kao i novim kupcima. U BiH pak kreiranje i realizacija poslovnih ideja preko interneta te stvaranje temelja za kompaniju među ljudima koji se možda nikada nisu ni vidjeli “uživo” još je uvijek u povojima, no postoje pioniri koji ruše granice i pokazuju kako je od ideje do proizvodnje možda i lakši put od uobičajenoga. Kada je riječ o obrtnicima, važno je istaknuti kako su mala i srednja poduzeća u fokusu država članica Europske unije, a šansa za BiH i povećanje konkurentnosti u prilagodbi je poslovnog ozračja na lokalnim razinama, principima na kojem funkcioniraju mala i srednja poduzeća u okviru EU-a.
Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva, kao i zakonsko rješenje o poduzetničkoj infrastrukturi u Federaciji, ključni su elementi izgradnje novog odnosa vlasti prema malom gospodarstvu, kao i malim i srednjim poduzećima (MSP) koja zapošljavaju do 250 radnika i koja su nositelj gospodarskog rasta. Daljnji razvoj obrta treba promatrati i u kontekstu odnosa lokalnih zajednica prema takvoj vrsti djelatnosti, a posebice kada je riječ o mjerama koje se donose za daljnji razvoj gospodarskih zona. Iste su zamišljenje kao prostor na kojemu budući poduzetnik može imati brojne pogodnosti i uštede, a to je posebice izraženo kroz povoljne najamnine zemljišta. Trenutačno se u Federaciji BiH nalazi više od 120 verificiranih poslovnih zona, a u kojima posluje više od 930 poslovnih subjekata koji generiraju izvoz u vrijednosti 3,2 milijarde maraka.
Ulaganje
Treće područje koje će nakon pandemije koronavirusa vjerojatno generirati i najveći rast je poljoprivredna, odnosno biljna proizvodnja. U BiH postoje veliki potencijali za biljnu proizvodnju, a koje je moguće iskoristiti kroz sustavni i učinkovit proces melioracije, bilo da je riječ o odvodnji suvišne vode, bilo da se radi o natapanjem dodavanjem korisne vode za vrijeme aktivne vegetacije kulture. U kontekstu odnosa vlasti prema ovom sektoru, u vrijeme prije korone mogle su se čuti dobre vijesti jer je u proračunu Federacije pripremljeno 18,3 milijuna maraka više sredstava za poljoprivredu u odnosu na godinu ranije, pri čemu bi se to povećanje moglo iskoristiti za jačanje poprilično zapostavljene biljne proizvodnje, kao i modernizaciju tehnike. Nedavno je predsjednik Udruge poljoprivrednika Federacije Nedžad Bićo naveo kako se novac do sada uglavnom dijelio u omjeru 90 posto na animalnu, a ostatak na biljnu proizvodnju te kako bi u predstojećem razdoblju taj omjer trebao ići sve više u korist biljne. •
