“Make America Great Again”, slogan koji je proslavio povratnika na čelo Amerike Donalda Trumpa, mogao bi biti slogan svake zemlje koja drži do svoje reputacije. S obzirom na to da je ovaj članak u kontekstu BiH, odmah da naglasimo kako ova zemlja ne drži previše do reputacije, a morala bi jer ima prirodne resurse i bogatstva kakva rijetko gdje postoje, piše Večernji list BiH. Međutim, poznato je, unutarnji odnosi uvelike koče napredak, a tu je i prisutna apatija koja se poput zaraze proširila na sve slojeve društva.
Što kažu stručnjaci?
U BiH se živi bezvoljno, a situacija će postati još teža ako nešto sami ne poduzmemo jer više ne možemo očekivati pomoć izvana. Europska unija, koja je već značajno usisala radnu snagu iz BiH, donosi nove odluke koje dodatno otežavaju uvjete. Primjerice, ograničavajući boravak profesionalnih vozača iz BiH u EU na 90 dana u razdoblju od 180 dana. Ova će odluka povećati troškove prijevoza u BiH, što će se reflektirati na cijene proizvoda. Novi američki predsjednik najavio je fokus na unutarnji ekonomski rast, što je neizravna poruka drugim zemljama da se više usmjere na vlastite prioritete. BiH bi trebala upravo tu poruku usvojiti. Naš uvoz trenutačno iznosi oko 30 milijardi maraka, a vanjskotrgovinski deficit prelazi 10 milijardi. To nas čini zemljom izrazito ovisnom o drugim državama. Pandemija koronavirusa pokazala je koliko smo ranjivi. Kada su granice bile zatvorene, BiH se suočila s velikim problemima jer je zemlja s oskudnom proizvodnjom - ovisimo o uvozu gotovo svega. Slično se dogodilo i tijekom ekstremnih vremenskih uvjeta 2012. godine, kada je zbog snijega došlo do nestašica, a cijene osnovnih namirnica, poput kruha i mlijeka, skočile su na čak 5 KM. Unatoč velikim obradivim površinama, malo se proizvodi domaće pšenice i mlijeka jer su rijetki zadržali tradicionalne poljoprivredne aktivnosti. Stručnjaci smatraju da je samodostatnost ključna za BiH kako bi smanjila svoju ranjivost na vanjske čimbenike i poremećaje u globalnim lancima opskrbe, a neke od odgovora na pitanje kako dalje prenosimo. Već smo spomenuli, globalna geopolitička situacija, promjene u trgovinskim odnosima u SAD-u, kao i nove europske regulative koje ograničavaju radna prava građana iz BiH, samo će dodatno povećati troškove uvoza. To sve skupa signalizira potrebu za jačanjem domaće proizvodnje i smanjenjem oslanjanja na strane proizvode. BiH treba povećati domaću proizvodnju hrane i osnovnih potrepština kako bi smanjila osjetljivost na vanjske šokove. Domaća proizvodnja hrane osigurala bi stabilnije cijene i smanjila rizik nestašica u kriznim trenucima. Zemlja bi mogla postati samodostatnija u osnovnim namirnicama, čime bi se smanjila ovisnost o uvoznim kanalima koji mogu biti zatvoreni u izvanrednim situacijama. Stručnjaci preporučuju i obnovu domaće poljoprivrede i stočarstva. BiH, s bogatim obradivim površinama i prirodnim resursima, ima veliki potencijal za proizvodnju žitarica, mlijeka i mesa, koji bi zadovoljio veći dio unutarnje potražnje. Jačanjem domaće poljoprivredne proizvodnje ne samo da bi se smanjila potreba za uvozom hrane već bi se također mogla osigurati stabilna opskrba lokalnog tržišta, što bi pozitivno utjecalo na gospodarstvo u cjelini. Uz poljoprivredu, stručnjaci naglašavaju važnost ulaganja u domaću industriju, s posebnim naglaskom na sektore ključne za potrebe stanovništva, poput prehrambene i prerađivačke industrije. Investicije u tim sektorima omogućile bi BiH da proizvodi veći dio potrebnih dobara unutar zemlje, što bi povećalo ekonomsku stabilnost i otvorilo nova radna mjesta. Održivo razvijena domaća industrija može značiti i smanjenje cijena osnovnih proizvoda, čime bi stanovništvo postalo manje izloženo globalnim tržišnim fluktuacijama.
Poslovne prilike
Osim toga, obrazovanje i potpora mladim poduzetnicima u ključnim sektorima – agrikultura, energetika i obrada prirodnih resursa – bit će od presudne važnosti. Mlade poduzetnike treba poticati na pokretanje poslova u područjima koja koriste domaće resurse, čime će se podići razina inovacija i produktivnosti. Tako bi BiH mogla usmjeriti svoje resurse na održiv način, istodobno razvijajući nove poslovne prilike za mlade generacije.
BiH, dakle, mora iskoristiti svoje prirodne resurse i radnu snagu kako bi se okrenula vlastitim mogućnostima i smanjila ovisnost o uvozu. Potrebna je jasna strategija koja će uključivati obrazovanje, poticaje i ulaganja u domaće sektore, što će u konačnici osigurati veću ekonomsku samostalnost zemlje. Time bi BiH mogla izgraditi stabilniju ekonomiju, koja neće biti toliko podložna vanjskim utjecajima i promjenama u međunarodnim političkim i gospodarskim uvjetima.
