Poznati bosanskohercegovački politolog Danijel Vidović ističe kako novi pristup ustroju izvršne vlasti, kako na razini države, tako i Federacije, pri čemu je naglasak stavljen na programske smjernice, ipak predstavlja pozitivan iskorak, kao i poticaj samim političkim akterima za podizanje razine političke kulture u BiH. U intervjuu za Večernji list kaže kako je dogovor o novim izbornim rješenjima u ovom trenutku ključno političko pitanje koje već dugo stoji otvoreno.
Večernji list: Kako biste ocijenili prve poteze Vijeća ministara BiH, odnosno obnovljenu energiju s kojom državna izvršna vlast kreću u rješavanje reformskih zadataka?
- Rekao bih kako su prvi potezi ohrabrujući te, ako se nastavi s ovakvom dinamikom, realno je očekivati snažnije iskorake, kako u političkom tako i u ekonomskom pogledu.
Dobar je primjer na ovom tragu nedavni dogovor oko plinskih interkonekcija koji je donesen u duhu kompromisa uz uvažavanje svih, često i suprotstavljenih interesa. Za stvaranje pozitivne klime u društvu iznimno je važno da se zadrži taj smjer kako bi i građani, koji su najviše izloženi aktualnoj ekonomskoj krizi što prije mogli osjetiti prednosti u svakodnevnom životu.
Večernji list: U kojoj je mjeri inzistiranje hrvatske političke scene na programskoj osnovi nove vlasti rezultiralo relaksiranjem odnosa na državnoj razini?
- U BiH smo, zahvaljujući njezinu specifičnom ustroju, češće imali matematičke nego programske koalicije i partnerstva. Da se ne zavaravamo, matematika će i ubuduće igrati ključnu ulogu, ali u ovom slučaju, novi pristup ustroju izvršne vlasti, kako na razini države tako i Federacije, pri čemu je naglasak stavljen na programske smjernice, ipak predstavlja pozitivan iskorak, kao i poticaj samim političkim akterima za podizanje razine političke kulture u BiH. Svjedoci smo kako takav pristup donosi novu energiju i ozračje pogodno za politički kompromis umjesto stalnog i iscrpljujućeg sukobljavanja kakvom smo svjedočili proteklih godina.
Večernji list: Nova Vlada Federacije također u svojoj osnovi ima dokument koji precizno definira niz reformi, od političkih do ekonomskih. Kakva su vaša očekivanja kada je riječ o realizaciji, uključujući i predviđene promjene izbornog zakonodavstva?
- Uspostava vlasti na razini Federacije nije se odvijala željenom brzinom zbog opstrukcija SDA, ali i tu je korišten sličan pristup kao na državnoj razini. Važno je naglasiti da partneri nisu podlegli provokacijama kojima su kontinuirano bili izloženi od paraobavještajnih struktura pod kontrolom kompromitiranih kadrova SDA. Bitno je da Vlada počne raditi u punom kapacitetu i da se otkoče procesi koji su blokirani već godinama.
Dogovor o novim izbornim rješenjima u ovom je trenutku ključno političko pitanje koje već dugo stoji otvoreno i u tom smislu nezahvalno je davati definitivne prognoze. U ovoj je fazi, po mom sudu, najvažnije da se iziđe iz začaranog kruga političkog nepovjerenja te počne otvoreno i iskreno razgovarati s namjerom da se dogovor postigne, a ne da se, kao što je radio Bakir Izetbegović, fingiraju pregovori u cilju prijevare partnera. Vjerujem kako će ova priča ozbiljnije krenuti najesen, ali vremena za dogovor nema mnogo jer iduća je godina izborna, a znamo kako ozračje kakvo se stvara u predizbornim kampanjama nije pogodno za kompromise. Zbog toga sam već dulje zagovornik spajanja općih i lokalnih izbora. To jest pomalo neuobičajeno rješenje, ali vjerujem kako bi u političkom smislu bilo korisno za kompleksnu državu kakva je BiH.
Večernji list: U svojoj posljednjoj odluci visoki predstavnik ostavio je rok za izmjenu izbornog zakonodavstva. Mislite li da će biti spremnosti za riješiti sporne stvari te u konačnici odagnati strahove hrvatskoga naroda da će možda u nekom idućem ciklusu biti preglasan kada govorimo o izboru federalne vlasti?
- Nametnuta rješenja visokog predstavnika donekle su poboljšala poziciju hrvatskoga naroda, koja je bila destruirana nizom odluka Schmidtovih prethodnika u posljednjih dvadeset i više godina. To nije ni blizu zadovoljavajuće, ne samo za hrvatski narod nego i za sve koji žive u BiH. Rekao bih kako je to bilo palijativno rješenje i poruka, bolje reći, apel za domaći dogovor. BiH može opstati i napredovati samo na temelju domaćeg dogovora, uvažavajući sve različitosti i tražeći izbalansiran pristup između kolektivnih interesa konstitutivnih naroda i pojedinačnih interesa svih građana. Naravno, uz medijaciju, a ne tutorstvo međunarodne zajednice.
Večernji list: Neke političke opcije ipak se ne mire s novom federalnom vlasti. Kako gledate na komentare i izjave pojedinih čelnika usmjerene prema predstavnicima hrvatskoga, a i bošnjačkoga dijela Vlade, ali i parlamentarne većine općenito?
- U SDA su uložili ogromna sredstva u pokušaj ostanka na vlasti. Svjedoci smo kako su se pri tome služili vrlo sumnjivim, koruptivnim radnjama ako imamo u vidu samo izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH. S jedne strane, to nije neočekivano jer stranka je opterećena nizom afera i mnogo je lakše, koristeći poluge vlasti, zataškavati te afere. Važno je naglasiti kako su ključni međunarodni akteri shvatili da bi se toleriranjem takvog načina djelovanja doprinijelo daljnjoj političkoj destabilizaciji stanja u BiH, što se, imajući u vidu širi geopolitički kontekst, ipak nije moglo dopustiti. Sada kadrovi SDA pokušavaju u medijima predstaviti čelnike "trojke" kao izdajnike koji se podanički odnose prema Dodiku i Čoviću te se protiv njih, ali i nekih drugih članova Vlade, poput ministrice Sanje Vlaisavljević, vodi prljava medijska kampanja koja već prerasta u govor mržnje. Takvom djelovanju doista nema mjesta u društvu koje teži europskim demokratskim standardima. Ipak, uvjeren sam kako će političke tenzije, koje na umjetan način pokušavaju stvoriti akteri jedne gubitničke politike, polako gubiti smisao. O tome svjedoči i fijasko s prosvjedima ispred federalnih i državnih institucija. Mnogo toga ovisi i o radu izvršne vlasti u Federaciji. Ako se budu držali dogovora i danih obećanja, sve prljave kampanje same će od sebe izgubiti smisao.
Večernji list: U kojoj bi mjeri harmonizacija odnosa Hrvata i Bošnjaka u Federaciji stabilizirala ukupne političke prilike u zemlji?
- Više je puta javno istaknuto kako su korektni i pošteni odnosi Hrvata i Bošnjaka ključni za odnose u BiH jer samo stabilna Federacija može biti lokomotiva koja vuče BiH naprijed na euroatlantskom putu. Ti su odnosi sustavno zatrovani već dugo vremena, a paradigma te destruktivne politike jest slučaj Željka Komšića koji je klasični primjer političkog uzurpatora. Međunarodna zajednica to je konačno shvatila, a vjerujem kako i veći dio bošnjačke javnosti uviđa da takav način djelovanja nije donio nikakvu korist Bošnjacima kao narodu. Proces izgradnje povjerenja u društvu s našim nasljeđem spor je i mukotrpan te je zbog toga od iznimnog značaja da se politički odnosi grade na temelju povjerenja i poštovanja ne samo slova nego i duha Washingtonskog i Daytonskog mirovnog sporazuma. Posljednje izjave i početni koraci novih političkih partnera od izbora naovamo bude nadu u pozitivne pomake i premoštavanje svojevrsnog političkog jaza između Hrvata i Bošnjaka, koji je s vremenom postao toliko dubok da je zaprijetio samoj opstojnosti Bosne i Hercegovine.
Večernji list: Hoće li šarolikost političke situacije u županijama biti problem kada govorimo o sustavu koordiniranoga djelovanja oko važnih političkih i ekonomskih tema?
- Rezultati izbora su takvi da je u pojedinim županijama nemoguće kreirati vlast po vertikali kakva je na državnoj ili federalnoj razini. Takvo je stanje, primjerice, u središnjoj Bosni. U takvim uvjetima moguće je da dođe do određenih mimoilaženja u odnosu na više razine vlasti, ali, s druge strane gledano, ako politički akteri stave veći naglasak na opći u odnosu na neki partikularni ili osobi interes, nema razloga da takav diskurs bude dominantan.
Večernji list: Kada govorimo o perspektivama BiH, neizostavno je pitanje europskih i euroatlantskih integracija. Postoji li mogućnost za napraviti značajan iskorak na tom putu, a osobito uzimajući u obzir izmijenjene geopolitičke okolnosti zbog kojih u EU sazrijeva mišljenje za bržom integracijom jugoistoka Europe?
- Ta tema izaziva mnogo prijepora u bosanskohercegovačkoj javnosti, u prvom redu zbog trenutačnih protivljenja Republike Srpske ulasku u NATO savez, a znamo kako to uvijek nije bilo tako. NATO put započet je zahvaljujući i njihovoj suglasnosti, a sad je jako usporen iako nije zaustavljen. Teško da se i može zaustaviti u svjetlu izmijenjenih geopolitičkih okolnosti koje spominjete. Znamo da se srpski politički korpus nalazi u vrlo neugodnoj situaciji u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu i nemoguće je preko noći očekivati raskid nekih gospodarskih i interesnih veza koje postoje na relaciji Beograd - Moskva. Ipak, tu se već događaju određeni evolutivni pomaci jer, geopolitički gledano, za Srbiju je ovo dugoročno neodrživa situacija. Ta pitanja vrlo su kompleksna, a njihovo rješavanje počelo je kroz intenziviranje dijaloga Beograda i Prištine uz posredstvo Europske komisije te američke administracije te su u tom smislu napravljeni značajni pomaci. Za očekivati je da se sada veća pozornost posveti i dugoročnom uređenju međusobnih unutarnjih odnosa u BiH uz potporu istih aktera u međunarodnoj zajednici.
