Kina i Rusija u završnoj su fazi izgradnje prvog plinovoda koji će iz Sibira plinom opskrbljivati Šangaj. Plinovod naziva "Moć Sibira", kako se zove dio koji se nalazi u Rusiji, počeo je isporučivati prirodni plin sjeveru Kine još u prosincu 2019. godine.
Plinovod na kineskoj strani prolazi istočnom stranom države, pokraj Pekinga pa sve dolje do Šangaja. Srednja faza radova započela je još u prosincu 2020. godine, a posljednji, južni dio, krenut će s isporukom plina 2025., navode kineski državni mediji.
Energetski giganti u vlasništvu dviju država, ruski Gazprom i China National Petroleum Corporation, plinovod grade već osam godina, piše CNBC, prenosi Jutarnji list.
Indikativno je da završna faza izgradnje dolazi taman u trenutku velikog energetskog rata Rusije i Zapada. Podsjećamo, Kina je tražila diverzifikaciju svojih izvora energije, a opseg i glomaznost ovog plinovoda najplastičnije pokazuju na kakvu je diverzifikaciju Peking prvotno mislio.
Iako je Rusija navodno uložila 55 milijardi dolara u ovaj novi plinski sporazum s Kinezima, Peking je od 2019. godine uvezao plina u iznosu od samo 3,81 milijardi. No, tempo kineskih kupnji eksponencijalno se ubrzao već u prvoj polovici ove godine i gotovo utrostručio.
Gazpromov izvoz plina u Kinu porastao je za 63,4 posto
Prema obujmu, Gazpromov izvoz plina u Kinu porastao je za 63,4 posto na 7,5 milijardi kubičnih metara tijekom prve polovice godine, navodi ruska novinska agencija Interfax. Izvorni ugovor ciljao je na 38 milijardi kubičnih metara godišnje isporuke u nadolazećim desetljećima.
U izvješću Interfaxa također stoji da je Gazpromov ukupni izvoz u zemlje koje nisu bile dio Sovjetskog Saveza pao za 31 posto, na 68,9 milijardi kubičnih metara, u prvih šest mjeseci ove godine.
Početkom veljače Kina i Rusija proširile su svoj godišnji ugovor o kupnji plina za 10 milijardi kubičnih metara – nijedna od zemalja nije precizirala kada bi se ugovor točno trebao realizirati, ali su navele da je riječ o “dugogodišnjem ugovoru”. Reuters je, u međuvremenu, donio i svoju procjenu koja govori o dodatnih 37,5 milijardi dolara tijekom 25 godina.
I Kina i Rusija razgovarale su o izgradnji dodatnih plinovoda, poput onog za koji se očekuje da će ići iz Sibira kroz Mongoliju. Financial Times je ovog mjeseca već pisao da Mongolija očekuje početak izgradnje novog plinovoda, poznatog kao “Snaga Sibira 2”, u okviru od dvije godine.
U međuvremenu, Kinezi i Rusi nastavljaju surađivati i na razvoju nuklearne energije. Podsjećamo, u svibnju 2021. kineski predsjednik Xi Jinping i Vladimir Putin inicirali su ono što se tada u medijima opisivalo kao revolucionarni događaj – gradnja dviju zajedničkih nuklearnih elektrana u Kini. Posljednjih mjeseci Kina kupuje i sve više ruskog ugljena, koji je i dalje neprevladan energent u toj zemlji, a sada iz Rusije stiže i s posebnim popustom za istočne prijatelje.
Što je ovo? Plaćena ruska propaganda. Činjenica je da od svoje ukupne proizvodnje za izvoz Rusija izveze u Europu skoro 90%. Možda mogu par % skrenuti na drugu stranu ali velika većina transportnih kapaciteta ide u EU. Taj omjer se može promijeniti ali tek za par godina i uz utrošak desetaka milijardi $