Policijski službenici neće biti oštećeni u novom zakonu o MIO-u i nije točno da će im se mirovine smanjiti za 25 do 30 posto, kazao je za Faktor Zijad Krnjić, direktor Federalnog zavoda mirovinsko - invalidskog osiguranja. Objašnjava da su zapravo zbog devijacije postojećeg Zakona o MIO-u plaće policijskih službenika došle na razinu plaća i da usporedba s njima nije relevantna.
Dodaje da se njihove mirovine sada, ovisno o vrsti poslova koje su obavljali, kreću od 1.000 KM do 2.000 KM.
- Izuzetno je značajno da se zakon o MIO donese do kraja godine i da primjena počne 1. siječnja 2018.godine. Što se tiče zahtjeva policijskih službenika, oni nisu oštećeni kao što se govori o 25-30 posto. U biti, zbog devijacija ovog postojećeg Zakona o MIO, njihove mirovine su došle već na razinu plaća. Znači, nisu normalne mirovine onih koji sada idu u mirovinu. Usporedba s njima nije relevantna, nije ispravna. Oni bi po novom zakonu, kao i drugi, imali potpuno realnu mirovinu prema onome kakve su plaće imali i plaćali doprinose. Tako da s te strane, kvalifikacija da bi bili oštećeni, nije ispravna.
- Zakon bi bio potpuno rasturen sa stotinama drugih kategorija koje smatraju da i one imaju pravo da budu privilegirane. To je glavni problem. Imali bi rasturanje zakona zbog zahtjeva svih drugih koji imaju iste argumente i smatraju se podjednako značajnim kao što i jesu. Jer, svaki je posao značajan. Ne možete reći da je policajac bolji od rudara ili liječnika, tako da bi to proizvelo potpuno urušavanje zakona, prije nego što je donesen. Bilo bi opće rasulo, ne bi uopće bio primjenjiv, smiješan. Doveo bi do kaosa, u tome je glavni problem zahtjeva policajaca, tvrdi Krnjić.
Komentirajući to što umirovljenici strahuju da bi koeficijent 1,816 mogao pasti na jedan, što bi dovelo do smanjenja mirovina i do 40 posto, Krnjić ističe kako u sadašnjim ekonomskim okolnostima, takvo dramatično smanjenje mirovina nije realno.
- Znači, neće se takvo što dogoditi. Međutim, član 51. koji propisuje da se visina mirovine u isplati utvrđuje na osnovu prikupljenih sredstava jeste nametnuo OHR i taj član su imali i u RS-u. Oni su donijeli zakon 2011. godine i svoje stanje uredili, a mi nismo uspjeli, pa zbog devijacije postojećeg zakona su sve nove mirovine sve više i više. Nama i bez povećanja broja umirovljenika rastu rashodi. Tako da je stalni pritisak na stare mirovine jer nema financijskih uvjeta da se one poprave, isprave. Sve dodatne prihode gutaju novi umirovljenici s dodatnim ogromnim mirovinama. Ovi s proračuna, iz javnih poduzeća, vuku novac od mirovina. Pritisak je da mi nemamo mogućnosti da popravimo stare mirovine. To je posljedica tog člana, navodi Krnjić.
