Jedna od najčešćih novogodišnjih odluka jest: “Smršavjet ću!”. Iako stručnjaci neprestano ponavljaju da gladovanje nije rješenje jer je nezdravo, a izgubljeni se kilogrami redovito vraćaju, većina žena – kad odluči krenuti u obračun s kilogramima – odabire upravo te radikalne metode. Ako je i kratkog vijeka, gladovanje je pravi udar na tijelo. Prehrana se sastoji od tri sastavnice: uzimanje, apsorpciju i iskorištavanja hranjivih tvari koje su nužne za rast, razvoj i vitalnost organizma.
Mršavljene zahtjeva trud
Ako unos hranjivih tvari nije dovoljan, prijeti nam nutritivni manjak. Svrha raznolikog, šarenog i zdravog tanjura, odnosno prehrane, jest održavanje dobroga sastava tijela, što nam omogućuje svakodnevno hvatanje u koštac s fizičkim i psihičkim naporima. Ljudi su opterećeni izgledom jer vjeruju da će ih “savršen izgled” činiti sretnijima i jamčiti im uspjeh u životnim područjima. Vođeni tim razmišljanjem upuštaju se u restrikcijski dijete koje nude brz gubitak tjelesne mase. Upravo takve dijete oskudijevaju energijom te različitim vitaminima i mineralima pa prisiljavaju čovjeka na gladovanje, tj. na ponašanje koje je suprotno definiciji mršavljenja. Prema toj definiciji mršavljenje je proces koji traje, zahtijeva trud, strpljenje, odgovarajuću tjelesnu aktivnost te stručno isplaniranu pravilnu prehranu.
Gubitak kilograma gladovanjem najviše je izražen u crijevima i jetrima, slijede ih bubrezi i srce te naposljetku živčani sustav. Gladovanje je vrlo restriktivna prehrana koja prisiljava tijelo da okrene sklopku u tzv. preživljavanje (“starvation mode”). To bi značilo da su sve druge funkcije u organizmu, osim funkcije mozga, svedene na minimum, tj. naš bazalni metabolizam (minimum potrebne energije za dnevno održavanje tjelesnih funkcija) privremeno se povisi, a potom naglo padne, i to za 25 – 35%. Takav način prehrane ima brojne negativne posljedice. U početku gladovanja gubi se tjelesna masa najprije smanjivanjem zaliha masnog tkiva, a poslije i mišićnog. Što je glad veća i što dulje traje, ostavlja veće negativne posljedice na tijelu. To smo često mogli vidjeti na snimkama osoba koje su bile u koncentracijskim logorima. Trošenje mišićne mase kao izvora energije postupno dovodi do usporavanja svih funkcija u organizmu. Neke su od negativnih posljedica dugotrajnoga gladovanja smanjeno lučenje hormona, razaranje mišića, poremećen rad srca i probavnih organa, poremećena funkcija središnjeg živčanog sustava, sklonost infekcijama zbog pada imuniteta itd.
Gladovanje vodi u smrt!
Nažalost, takav pad bazalnog metabolizma i mnoge negativne posljedice gladovanja u većinom ne razumiju ni kreatori brzih dijeta ni njihovi korisnici. Naime, čim se nakon takve restriktivne dijete počne normalno jesti, tjelesna masa naglo raste. Druga negativna posljedica takvih vrlo restriktivnih dijeta jest i deficit mikronutrijenata (vitamina i minerala) što prouzročuje brojne bolesti. Dakle, ako ste više gladni nego siti, to bi ubrzo moglo narušiti vaše zdravlje. Zbog gladovanja nastaju tegobe u dišnom sustavu: smanjuje se plućni kapacitet i usporava disanje. U probavnom sustavu smanjuje se stvaranje želučane kiseline, čija je jedna od najvažnijih zadaća neutralizacija bakterija koje u nj dospiju izvana. Gladovanjem se smanjuje veličina testisa i jajnika, a strada, naravno, i libido. Na srčanožilni sustav djeluje tako što drastično smanjuje krvni tlak i srčane otkucaje. Također, oslabljuje naš mišićni sustav pa nam svakodnevan rad i vježbanje postaju naporni. Uz sve to još se osjećamo razdražljivo i slabo. Ne postoji, dakle, tjelesni sustav koji gladovanje ne pogađa. Potpuno bi nas gladovanje za osam do dvanaest tjedana dovelo do smrti.
