Posljednjih mjeseci obavještajne i sigurnosne agencije diljem Europe, pa tako i u BiH, usmjerile su pozornost na sve veću radikalizaciju mladih muslimana na društvenim mrežama i online platformama. Nakon što je prije dva mjeseca spriječen teroristički napad na koncertu Taylor Swift u Beču, pozornost sigurnosnih službi okrenula se komunikacijskim kanalima kao što su X (bivši Twitter), TikTok i druge platforme. Tamo se sve češće šire ekstremistički narativi koji mladima prenose osjećaj nepravde prema muslimanima u svijetu, prikazujući ih kao žrtve globalne opresije, što postaje podloga za radikalizaciju i nasilje. U srcu ove priče su teme kao što su stradanja u Gazi, neprijateljstvo prema Izraelu i Židovima te slavljenje radikala, poput radikalnog klerika Jusufa Barčića iz BiH, kojeg se među mladima na Balkanu često doživljava kao ikonu otpora. I dok su društvene mreže glavni kanal za širenje ovih narativa, dodatni poticaj dolazi i iz određenih medija u BiH koji redovito ističu negativne priče koje se percipira kao nepravdu prema muslimanima.
Taj val vijesti i sadržaja djeluje kao svojevrsna kolektivna psihoza, podižući tenzije među mladima i potičući ih na nasilne oblike otpora. Iz sigurnosnih krugova dolaze podaci koji potvrđuju značajan porast radikalizacije mladih osoba. Najčešće su mete adolescenti kojima ekstremističke skupine serviraju jednostavne odgovore na složena društvena i politička pitanja. Tako je nedavno u Bosanskoj Krupi, jednom mirnom gradiću u Bosni i Hercegovini, došlo do brutalnog napada u kojem je maloljetnik napao policajce. Jedan policajac je ubijen, a drugi teško ranjen. Motivacija ovog petnaestogodišnjaka, kako su otkrili istražitelji, bila je "osveta" institucijama koje, prema njegovu uvjerenju, podržavaju politike koje su neprijateljske prema muslimanima. Samo dva dana poslije drugi radikalizirani mladić uputio je prijetnje policiji, ali je ovoga puta reakcija sigurnosnih službi bila brza, a napad je spriječen. Ovi slučajevi pokazuju koliko lako mladi postanu oruđe u rukama ekstremističkih narativa, kao i koliko brzo eskalira radikalizacija u ovom dijelu Europe.
U jeku pojačanih mjera sigurnosnih službi u medijima su se pojavile i informacije o navodnim proruskim kampovima na Balkanu, u kojima se navodno obučavaju ljudi za organizaciju nereda. No, prema našim izvorima, ovakve informacije često su dio šireg spinovanja kako bi se pozornost preusmjerilo s problema islamskog radikalizma, koji očigledno bilježi novi uzlet. Naime, u trenutku kada se radikalizacija mladih muslimana ubrzano širi na Balkanu, ruski faktor koristi se kako bi se skrenulo pozornost javnosti i umanjilo ozbiljnost islamskog ekstremizma. Sigurnosni analitičari upozoravaju da ovakve "proruske" priče često nemaju uporište u stvarnosti i služe više kao propagandno sredstvo nego kao stvarna prijetnja. Jedan od glavnih pokretača radikalizacije među mladima je situacija na Bliskom istoku, a posebno stradanja Palestinaca u Gazi. Eskalacija sukoba na Bliskom istoku izaziva snažne reakcije mladeži na Balkanu i u Europi, koja to doživljava kao napad na muslimanski svijet. Sigurnosni stručnjaci ističu da su društvene mreže preplavljene fotografijama i videozapisima patnji palestinskog naroda, koje se prikazuje bez konteksta te dodatno potiču osjećaj nepravde i želju za osvetom.
Time su mladi ljudi izloženi jednostranim prikazima koji ih emocionalno potiču i uvlače u ekstremne ideologije. Radikalizacija mladih na društvenim mrežama dobila je i novi naziv među sigurnosnim stručnjacima - "TikTok teroristi". Sve veći broj maloljetnika, često starih između 13 i 18 godina, radikalizira se putem interneta, prihvaćajući ideje ekstremizma i nasilja kao "pravilan" odgovor na društvene i političke tenzije. Platforme kao što su TikTok, Facebook i X omogućavaju im brz pristup ovim sadržajima, a algoritmi ovih mreža često promoviraju slične sadržaje koji ih motiviraju na nasilje. Ovaj fenomen, kako navode sigurnosni analitičari, predstavlja jedan od najvećih izazova za obavještajne agencije jer je teško pratiti tijekove radikalizacije u online prostoru koji se brzo mijenja i prilagođava korisnicima.
