Do 2050. godine superbakterije otporne na antibiotike ubijat će stotine tisuća ljudi. Svake tri sekunde jedna bi osoba mogla umrijeti od infekcija uzrokovanih bakterijama na koje današnji antibiotici ne djeluju, stoji u izvještaju komisije koju je formirala britanska vlada.
Izvještaj koji je sastavila komisija koju je osnovao britanski premijer 2014. godine predviđa da bi medicina mogla biti “vraćena u srednji vijek” ako svijet hitno ne reagira. Komisija predlaže i plan koji zahtijeva milijarde dolara investicija kako bi se spriječio strašni scenarij, javlja BBC. U izvještaju se navodi da je potrebna revolucija u načinu korištenja antibiotika i masovna javna kampanja kako bi se ljude educiralo.
Svijet ubrzano gubi borbu protiv bakterija koje su otporne na današnje lijekove navodi se u izvještaju koji prijetnju naziva “jednako velikom kao i terorizam”. Problem je što farmaceutska industrija ne uspijeva dovoljnom brzinom razvijati nove antibiotike, a one koje imamo trošimo previše i bez razloga, zbog čega bakterije postaju otporne na njih.
Znanstvenici upozoravaju da bi vas u budućnosti obična porezotina na prstu mogla dovesti u situaciju da se borite za život, dođe li do infekcije. Sreća će imati veću ulogu u vašoj sudbini nego što će je imati liječnici. Jednostavni zahvati poput vađenja slijepog crijeva ili zamjene kuka mogli bi biti smrtonosni.
Transplantacija organa će postati gotovo nemoguća jer bi vas svaka infekcija mogla ubiti, a jednako tako i terapije za liječenje raka.
Post-antibiotska era
Više od milijun ljudi umrlo je od infekcija uzrokovanih bakterijama otpornima na antibiotike od sredine 2014. godine, kada je formirana Komisija za analizu rezistentnosti mikroba. Komisiju predvodi ekonomist, lord Jim O’Neill, savjetnik premijera Davida Camerona.
Znanstvenici su otkrili da postoje bakterije koje su otporne čak i na lijek koji se koristi kao posljednje sredstvo, colistin, zbog čega su počeli upozoravati da je svijet na rubu “post-antibiotske ere”.
U izvještaju se navodi da bi situacija mogla rapidno postajati sve gora, te bi do sredine ovog stoljeća čak 10 milijuna ljudi diljem svijeta moglo na godinu umirati od infekcija koje ne možemo liječiti. Komisija je procijenila koja bi područja mogla biti najpogođenija epidemijama koje se neće moći liječiti.
“Antibiotici nisu slatkiši”
Financijska šteta koju bi svjetska gospodarstva mogla pretrpjeti zbog otpornosti bakterija na lijekove procjenjuje se na 100 bilijuna dolara do sredine stoljeća. To je 664 tisuće milijardi kuna.
U izvještaju se stoga predlažu mjere koje je potrebno hitno poduzeti:
- hitna i masovna edukacijska kampanja kako bi ljudi bili upoznati s rizicima
- stvaranje globalnog fonda za inovacije vrijednog dvije milijarde dolara koji bi podržavao istraživanja u ranim fazama
- podizanje higijenskih standarda u bolnicama kako bi se spriječilo širenje infekcija
- smanjivanje korištenja antibiotika u stočarstvu i poljoprivredi uz potpunu zabranu onih koji su “kritični po ljudsko zdravlje”
- monitoring širenja bakterija otpornih na lijekove
- nagradni fond za otkrivanje novih antibiotika
- financiranje razvoja novih testova koji bi otkrivali uzroke bolesti kako se ne bi davali nepotrebni antibiotici koji ionako ne bi djelovali
- promoviranje cijepljenja i zamjenama za lijekove
U izvještaju se navodi da je ekonomska argumentacija za hitno djelovanje “posve jasna”, a da bi se novac za ostvarivanje plana mogao prikupiti uzimajući samo djelić trenutnih budžeta za zdravstvo ili dodatnim porezima za farmaceutske kompanije koje ne ulažu u razvoj antibiotika.
“Moramo cijeli svijet upozoriti zašto je ključno da se prema antibioticima prestanemo ponašati kao da su slatkiši”, rekao je lord O’Neill za BBC. “Ako ne riješimo ovaj problem vratit ćemo se u mračni srednji vijek, puno će ljudi umirati.”
