“Nakon nedavne odluke visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka o ukidanju zabrane obavljanja javnih i političkih dužnosti za 30 bh. dužnosnika među kojima je i Dževad Mlaćo, predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojna, teoretski je moguće da se Mlaćo na idućim lokalnim izborima kandidira za načelnika Bugojna i bude izabran. To bi za nekoliko tisuća hrvatskih povratnika u Bugojno koji Mlaću smatraju glavnim kreatorom progona 16 tisuća Hrvata i stravičnih zločina nad hrvatskim stanovništvom u proteklom ratu, značilo novi egzodus i iseljavanje. Mlaćino pomilovanje sol je na ranu hrvatskim stradalnicima koji još uvijek tragaju za tijelima 35 nestalih, a među njima je i 19 nasilno odvedenih hrvatskih zatočenika iz logora Armije BiH”. Istaknula je to Greta Kuna, predsjednica OO HDZ BiH Bugojno govoreći o aktualnom trenutku i položaju hrvatskog naroda u Bugojnu, a u povodu 24. godišnjice osnutka HDZ BiH u ovom srednjobosanskom gradu ustvrdivši kako su Hrvati doživjeli u ove 24 godine puno toga.
Smijenjena zbog Heleza
- I danas proživljavamo razne oblike diskriminacije Hrvata i njihovih političkih predstavnika. Ja sam smijenjena s dužnosti predsjedateljice Općinskog vijeća Bugojno voljom bošnjačke većine jer mi vijećnici HDZ-a BiH nismo željeli dići ruku za odluku o dodjeli posebnog priznanja Zukanu Helezu za Dan općine Bugojno, istom onom Helezu koji je iz prava izveo 69 invalida HVO i 22 pripadnika Vojne policije Herceg Bosne iz Bugojna. 91 hrvatskoj obitelji iz Bugojna zbog Zukana Heleza ugrožena je egzistencija”, kaže Kuna koja ističe da su i napadi na hrvatske institucije i pokušaj osporavanja uporabe hrvatskog jezika svakodnevica na političkoj sceni Bugojna.
Cilj pronaći tijela žrtava
Bugojanskim Hrvatima ipak najteže pada bezuspješna potraga za tijelima nestalih u ratu, među kojima je i 19 hrvatskih intelektualaca nasilno odvedenih iz logora Armije BiH. “Bugojno je Hrvatima isto što i Srebrenica Bošnjacima, simbol stradanja. Ja bih i ovu priliku iskoristila da pozovem sve one koji nešto znaju o lokacijama tijela nestalih da kažu istinu i pomognu obiteljima kako bi ih dostojno pokopale. Usprkos svemu što su proživjeli i proživljavaju Hrvati, Bugojno je i njihov grad kao što je BiH država i hrvatskog naroda”, poručila je Lidija Bradara, predsjednica Županijskog odobra HDZ BiH Srednjobosanske županije sa svečanosti u povodu godišnjice osnivanja HDZ BiH u Bugojnu. Za podsjećanje na okolnosti utemeljenja stranke pobrinuo se Matko Lučić, dopredsjednik Inicijativnog odbora. On je uz ostalo podsjetio i na činjenicu da su se bugojanski Hrvati masovnije odazvali na referendum o neovisnosti BiH nego Bošnjaci iz ovog grada. “S HDZ-om BiH mi smo znali odgovoriti svim izazovima koji su se našli pred nama u ta teška vremena”, kazao je Lučić. Još jedan izazov čeka Hrvate Bugojna, a to je izlazak na izbore u listopadu, poručio je slavljenicima Nikola Lovrinović, zamjenik predsjednika HDZ-a BiH, koji je predvodio brojno stranačko izaslanstvo u Bugojnu. Uz godišnjicu utemeljenja HDZ-a BiH, bugojanski Hrvati ovih su dana obilježili i 60. rođendan Frane Jezildžića, dječjeg pjesnika iz Bugojna, koji je jedan od 19 nasilno odvedenih hrvatskih logoraša, intelektualaca, iz bugojanskih logora, a čiji posmrtni ostaci nikada nisu pronađeni.
