Svjetska banka planira pružiti proračunsku podršku Bosni i Hercegovini u iznosu od 70 milijuna dolara putem Zajma za razvojnu politiku (Development Policy Loan - DPL), kojim bi se smanjili fiskalni rizici i poboljšala srednjoročna stabilnost javnih financija.
Vođa programa Svjetske banke za humani razvoj, Timothy Johnston, kaže za Fenu da ovaj DPL ima za cilj jačanje fiskalne savjesnosti putem povećanja transparentnosti i bolje provedbe fiskalne politike, kao i jačanje regulatornog okvira za smanjenje fiskalnog opterećenja javnog sektora u srednjoročnom razdoblju prevazilaženjem strukturalnih rigidnosti u oblasti mirovina, zapošljavanja u javnom sektoru i javnim poduzećima kroz reforme zakona o radu, stečajnog postupka i cijena lijekova. Jedan od ključnih uvjeta za odobravanje ovog programa je usvajanje Pravilnika o cijenama lijekova u BiH.
- BiH je jedina zemlja u regiji koja ne regulira maksimalnu veleprodajnu cijenu lijekova na recept. Pravilnik bi osigurao da veleprodajne cijene lijekova na recept ne budu veće od prosječnih cijena u sličnim zemljama u regiji. Također bi regulirao i veleprodajne marže. Troškovi lijekova bi bili manji i za državu (Zavodi zdravstvenog osiguranja) i za pojedince koji plaćaju za lijekove. Usvajanje i primjena Pravilnika je tek jedan, ali vrlo značajan, korak u pravcu veće priuštivosti i dostupnosti lijekova u BiH. Sada je cilj da Vijeće ministara BiH odobri ažuriranu verziju Pravilnika, koja je u skladu s dobrim praksama EU, a potom da se osigura primjena te politike – ističe Johnston.
On podsjeća da je Vijeće ministara već razmatralo Pravilnik krajem svibnja, te je od Agencije za lijekove i medicinska sredstva BIH (ALMBiH) tražilo da dostavi ažurirane procjene ušteda koje bi se ostvarile po usvajanju Pravilnika. Agencija je to učinila i formalno uputila pravilnik Vijeću ministara. Idući korak od kritičnog značaja je, navodi Johnston, da Ministarstvo financija BiH da mišljenje na Pravilnik.
- Iako su neki akteri izrazili bojazan u vezi s utjecajem Pravilnika na domaću farmaceutsku industriju i zaposlenost, prema našem istraživanju, domaća farmaceutska industrija učestvuje na domaćem tržištu lijekova sa samo 17 procenata. Stoga strani proizvođači ostvaruju najveće koristi od visokih cijena lijekova koje plaćaju Zavodi zdravstvenog osiguranja i građani u BiH. Ako je cilj jačanje domaće farmaceutske industrije i otvaranje radnih mjesta, dopuštanje visokih cijena lijekova je vrlo neefikasan i skup način da se to ostvari – kaže Johnston.
Pored toga, regionalno iskustvo pokazuje, navodi on, da se domaći proizvođači prilagođavaju regulaciji cijena povećanjem svoje konkurentnosti i izvoza, bez smanjenja broja radnih mjesta.
- U gotovo svakoj zemlji koja je provela regulaciju cijena i s njom povezane reforme za smanjenje visokih cijena lijekova, protivnici reforme su iznosili zastrašujuća upozorenja o utjecaju na domaću industriju i zaposlenost. U praski, domaća industrija se bila u stanju prilagoditi putem povećanja konkurentnosti i širenja izvoza. Svjetska banka cijeni opredijeljenost Vlada Republike Srpske i Federacije BiH za usvajanje Pravilnika, kao i aktivan angažman Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH. Uvjereni smo da će Vijeće ministara BiH uskoro razmotriti i usvojiti Pravilnik- ističe Johnston u izjavi za Fenu.
