U posljednja dva destljeća gotovo svi prostori u Bosni i Hercegovini zahvaćeni su negativnim demografskim tendencijama prouzročenim i padom nataliteta i visokom stopom iseljavanja, pogotovo u zemlje zapadne Europe. Manje sredine u Bosni i Hercegovini osobito su izložene ovakvim procesima, što je praćeno i pojavom zabrinutosti hoće li ova mjesta uopće nastaviti postojati.
Najveći pad
Bolji životni standard, veći izbor poslova, ratna događanja, kao i otvaranje granica povećali su broj migracija u Europi u posljednjih trideset godina. Navedeno je rezultiralo time da broj stanovnika u razvijenim europskim zemljama konstantno raste, dok se naša zemlja i zemlje u regiji suočavaju s negativnim demografskim trendovima. Kada je riječ o BiH, negativni demografski trendovi ubrzavaju se više nego u okruženju, prije svega, uzimajući u obzir da je do ratnih sukoba BiH bila jedna od najmlađih država Europe, a u razdoblju poslije Drugog svjetskog rata imala je jednu od najbržih stopa rasta stanovništva na europskoj razini. Iako je jedan od glavnih uzroka negativnih demografskih trendova pad nataliteta, Bosna i Hercegovina se suočava i s velikom stopom iseljavanja, prije svega, mlađeg i radno sposobnog stanovništva, što uz starosnu strukturu, koja postaje sve nepovoljnija, stvara probleme koji su izraženiji nego u drugim državama regije. Tako bi, prema procjenama Wittgenstein Instituta iz 2018. godine, broj stanovnika BiH do 2060. godine mogao pasti od 51% do 73%. Starosna struktura bi također bila vrlo nepovoljna jer bi se udio osoba starijih od 65 godina kretao u intervalima od 45% do 66%, što predstavlja jednu od najvećih stopa ne samo u regiji već i na globalnoj razini. Ostvaruju li se ovakvi scenariji? Na osnovi podataka za 2023. godinu u općini Bosansko Grahovo rođeno je samo jedno dijete, i to u prosincu 2023. godine. U prvih jedanaest mjeseci nije rođeno ni jedno dijete. Pixsell je izradio infografiku koja prikazuje demografske promjene u europskim državama u razdoblju od 2005. do 2024. godine.
Na karti su označene stope rasta i pada broja stanovnika u postocima za svaku zemlju. Najveći rast bilježe Malta (+40%), Irska (+30 posto), Turska (+26 posto) i Švicarska (+21 posto), dok su najveće padove doživjele Moldavija (-33 posto), Litva (-17 posto), Rumunjska, Srbija, Bosna i Hercegovina (-11 posto) i Hrvatska (-10 posto). Podaci Unije za održivi povratak i integracije sugeriraju da je od 2013. do 2023. godine, dakle za deset godina, oko 600.000 građana napustilo Bosnu i Hercegovinu, što znači da bi stvaran broj stanovnika danas mogao biti manji od tri milijuna. Ako se ovaj trend nastavi, Bosna i Hercegovina će se suočiti s ozbiljnim problemima, poput nedostatka radne snage, posebice među mladima i kvalificiranim radnicima, što bi moglo ugroziti ekonomski razvoj i stabilnost zemlje.
Zabrinjavajuće projekcije
Prema izvješćima Ujedinjenih naroda i Svjetske banke, BiH je jedna od zemalja s najvećom stopom emigracije u Europi. Procjenjuje se da je više od dva milijuna ljudi bh. podrijetla emigriralo u inozemstvo. Emigracija je posebno izražena među mladim i visokoobrazovanim osobama, što dovodi do tzv. odljeva mozgova. Ovo ima dugoročne negativne posljedice na ekonomiju i društvo u cjelini jer zemlja gubi radno sposobno stanovništvo i ključni ljudski kapital. Osim ekonomskih razloga, emigracija je često motivirana političkom nestabilnošću, korupcijom i nedostatkom perspektive za mlade. Istodobno, niska stopa nataliteta i visoka stopa mortaliteta dodatno pogoršavaju demografsku sliku.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, stopa nataliteta je u stalnom opadanju, dok je broj umrlih premašio broj rođenih. Ovo rezultira negativnim prirodnim prirastom, što znači da broj stanovnika opada, čak i bez emigracije. Situacija bi, prema procjenama, u idućem razdoblju mogla biti još i lošija. Procjene Ujedinjenih naroda pokazuju kako će BiH i Albanija do 2050. godine izgubiti više od 20 posto svojih stanovnika. Bosna i Hercegovina će s 3,194.000 pasti na 2,469.000 stanovnika, što je 22,7 posto manje. Europska komisija je još ranije iznijela procjenu prema kojoj će do 2060. godine broj stanovnika u Bosni i Hercegovini pasti na 1,7 milijuna, dok će se broj osoba starijih od 65 godina i više povećati s 15,7 na 45,1 posto, a mladih s 21 na 13 posto. Ovakve procjene temelje se na podacima o migracijama te prirodnom prirastu stanovništva. Već dulje u gotovo svim dijelovima Bosne i Hercegovine broj umrlih veći je od broja novorođenih. Iznimka je posljednje dvije godine Zapadnohercegovačka županija, koja zbog niza demografskih mjera bilježi pozitivan prirodni prirast.
