Srednjoškolci koji završe gimnaziju uglavnom nastavljaju svoje školovanje na nekom od fakulteta ili visokoškolskih ustanova.
Tržište rada
To su zajedno sa svojim roditeljima planirali i dogovarali prije upisa u gimnaziju, jer im gimnazijski program omogućava takvu srednjoškolsku naobrazbu nakon koje se najlakše zadovolje uvjeti za upis na fakultet ili visoku školu. Osim toga nije dobro ostati samo na gimnaziji jer se s tom školom teško dolazi do posla. No, ne uspijevaju se uvijek svi završeni gimnazijalci upisati na fakultete, ali ima slučajeva da im u velikoj mjeri to polazi za rukom. U Gimnaziji u Ljubuškom u prošloj, 2014./2015., školskoj godini svoje srednjoškolsko obrazovanje završilo je 88 maturanata. Od njih čak se 84 uspjelo upisati na fakultet ili visoku školu, doznaje portal Večernjeg lista BiH Vecernji.ba. U Hrvatskoj će studirati 22, u Splitu, Zagrebu, Zadru, a ostali u BiH. U Mostaru 57, u Sarajevu troje i u Tuzli dvoje. Zanimanja koja su izabrali budući akademski građani iz Ljubuškog su raznovrsna i reklo bi se prilagođena trenutačnim prilikama na tržištu rada. Tako će logopediju, fizioterapiju i elektrotehniku studirati po šestero studenata, računarstvo petero, ekonomiju, pravo i građevinu po četvero, strojarstvo, medicinu, stomatologiju i radiologiju po dvoje, te nekoliko struka po jedno, među kojima je i jedan koji se odlučio za svećenički poziv. - Za razliku od ranijih godina puno više naših maturanata je upisalo tehničke fakultete, elektrotehniku, računarstvo, građevinu, što mislim da je dobro jer su nešto perspektivniji kad je riječ o mogućnostima zaposlenja.
Medicinska struka
Zamjetno je i to da se malo njih odlučilo za filozofski fakultet, odnosno za učiteljska i profesorska zanimanja, što je prije desetak godina bilo znatno izraženije, a dosta ih se odlučilo za zdravstvenu, odnosno medicinsku struku - kaže Goran Skoko, ravnatelj Gimnazije Ljubuški. Prema njegovim riječima, već duže vrijeme gotovo svi maturanti njihove Gimnazije upišu se na fakultet i veoma su rijetki oni koji to ne učine.
