Jučer je u dva sata i 15 minuta po srednjoeuropskom vremenu kroz atmosferu prošla, najvećim dijelom dezintegriravši se i tresnuvši o površinu Tihog oceana, kineska eksperimentalna znanstvena postaja Tiangong-1. Mjesecima su, naravno, zapadni mediji pisali o tome aludirajući kako se ne zna gdje će pasti Nebeska palača, kako je prijevod s mandarinskog jezika imena nesretne postaje. I bilo je to točno, ni kineski državni mediji nisu baš reklamirali činjenicu da se njihov China Manned Space Engineering Tiangong-1 oteo kontroli te se približava trenutak njegova povratka na Zemlju.
Do Zemlje stiglo oko 200 kg
Na kraju se nije dogodilo ništa spektakularno, dijelovi postaje sagrađene 2011. godine pali su u Tihi ocean sjeverozapadno od Tahitija, dakle ne negdje u moru nedaleko od brazilskoga grada Sao Paula, kako je to očekivala kineska svemirska agencija. Ako je dobro procijenio harvardski astrofizičar Jonathan McDowell, tek je 100-200 kg postaje na kraju udarilo o površinu Tihog oceana. Kada je bila funkcionalna, njezina je težina bila 9,4 tone.
No, smireniji u medijskom prostoru smirivali su paniku navodeći kako je malo vjerojatno da će neki dio postaje duge 10,4 m i široke 3,3 m koja je prestala raditi 2016. godine doista nekoga i pogoditi. Jer, kako navodi Europska svemirska agencija, mogućnost da vas pogodi neki dio “odmetnute” postaje deset su milijuna puta manji od mogućnosti da vas ove godine pogodi munja. K tome, to nije ni najveći objekt koji je izradio čovjek i koji je tresnuo o površinu negdje na Zemlji. Dapače, ne može se ni mjeriti s najvećima.
Najteži Mir od 120 tona
Američka znanstvena postaja Skylab bila je teška 74 tone kada je pala na tlo Zapadne Australije 1979. godine u polukontroliranom spuštanju. Također nitko tom prilikom nije ozlijeđen, a Australija je SAD-u ispostavila račun od 400 dolara zbog onečišćenja, koji Amerikanci nikada nisu platili, ali je jedan kalifornijski DJ podmirio to dugovanje 2009. godine skupljajući donacije od svojih slušatelja. NASA-in shuttle Columbia težio je oko 82 tone kada se raspao pri ulasku u atmosferu 2003. godine. Poginulo je svih sedam članova posade, no na Zemlji nije ozlijeđen nitko premda su dijelovi nesretne letjelice padali po teritoriju američkih država Teksasa i Lujzijane. Oko 40 tona težila je sovjetska postaja Saljut-7 zajedno s prikvačenom letjelicom Kosmos 1686 kada se strmoglavila prema Zemlji i raspala iznad Argentine, pri čemu su neki dijelovi pali kod grada Capitan Bermudez. Nije bilo žrtava. Najteža “prizemljena” postaja bila je Mir od 120 tona, no 2001. pala je u kontroliranim uvjetima.
Tiangong-1 pedeseta je po težini letjelica koja je pala na Zemlju
24. siječnja 1978. Sovjetski špijunski satelit Cosmos 854 nekontrolirano se srušio na Zemlju, njegovi su dijelovi pali na Kanadu
22. siječnja 1997. Lottie Williams prva je i zasad jedina osoba koju je pogodio neki komad svemirske letjelice, komad rakete Delta II, bez posljedica
23. ožujka 2001. Ruska svemirska postaja Mir teška 120 tona i duga kao deset autobusa kontrolirano je srušena u Tihi ocean
1. veljače 2003. NASA-in space shuttle Columbia težak stotinjak tona raspao se pri povratku na Zemlju. Svih je sedam članova posade poginulo
