Župa sv. Ilije Proroka Solakova Kula nalazi se u sjeverozapadnom dijelu doline rijeke Neretvice, desne pritoke Neretve, odnosno Jablaničkoga jezera, u koje se ulijeva u Buturović Polju. To je živopisan brdsko-planinski kraj u općini Konjic, koji pučki stoljećima nosi naziv Klis, piše Večernji list BiH.
Župa Solakova Kula nalazi se na desnoj strani gornjeg i srednjeg toka rijeke Neretvice. Gornji, sjeverni dijelovi župe, graniče s područjima općina Fojnica i Uskoplje, zapadni s Ramom i Prozorom, istočni sežu do desne obale Neretvice, a južni do sela Parsovića, Oteležana i Gorana, koji su u susjednoj župi Podhum-Žitače. Pripadaju joj sljedeća sela: Požetva, Jasenik, Bare, Plavuzi, Crni Vrh, Sreće, Solakova Kula, Kale, Bušćak, Ivanci, Pajići, Gornja i Donja Vratna Gora, Doščica, Homatlije, Studenčica, Duboko i Grevići. Inače, cijeli taj širi kraj Klis, kroz koji teče Neretvica, uokviruju Zec planina (najviši vrh 1871 metar nadmorske visine) i Pogorelica (1437 metara nadmorske visine) na sjeveru, Bitovnja (1742 metra nadmorske visine) na istoku, Bokševica (prosječna visina 1200 metara nadmorske visine) na zapadu i Jablaničko jezero na jugu. Osim Solakove Kule, tu su još dvije župe - Obri i Podhum-Žitače.
Odlazili najčešće u Hrvatsku
Župa Solakova Kula utemeljena je 1866. Odvojila se od susjedne župe Podhum, najstarije župe u sjevernoj Hercegovini koja je osnovana 1820., tristo godina nakon turskog rušenja franjevačkog samostana i crkava u Konjicu, u velikom progonu od 1521. do 1524. Od Solakova Kule se 1919. odcijepila župa Ostrožac, koju je 1954. potopilo Jablaničko jezero, nakon čega je 1955. ustanovljena nova, današnja župa Obri. Novonastala župa Solakova Kula dobila je svoju župnu crkvu tek 1883. godine. Služila je čitavih 77 godina, da bi se nova sagradila od 1958. do 1960. godine. Nova župna kuća počela se graditi 1954. godine, završena je 1960. godine. Popisom 1870. godine, četiri godine od osnivanja, zabilježen je 651 vjernik. Prirast se stalno povećavao tako da je 1937. godine bilo 1876 duša. U Drugom svjetskom ratu dolazi do stradanja i stagnacije pa je župa 1959. imala 1731 člana, a 1973. godine je imala 1842 vjernika. No, način života se promijenio, nije se više moglo živjeti od stočarstva i zemljoradnje, trebala su radna mjesta u proizvodnji, a njih ovdje nije bilo i ljudi su odlazili. Pretežito u Hrvatsku, na područja Slavonije. Muslimansko-hrvatski sukob 1993. bio je tragičan i poguban za župu kao i za cijeli kraj. Život je izgubilo više ljudi i uništeno puno kuća. Teško je stradala župna crkva sv. Ilije na Solakovoj Kuli, kao i župna kuća, dok je područna crkva sv. Petra i Pavla na Barama uglavnom pošteđena većih nasrtaja. I jedna i druga crkva nakon rata su obnovljene. - Prema župnoj evidenciji, u župi je 1991. bilo 1059 vjernika, a trenutačno ih tu živi 17 u devet obitelji: na Barama osmero, u Jaseniku petero, dvoje na Solakovoj Kuli i dvoje u Došćici. Broj se smanjuje, primjerice, 2001. godine bilo ih je 64, a 2010. godine 33. U prošloj godini umrla je jedna osoba, krštenja, vjenčanja, prvopričesnika i krizmanika nije bilo - kaže don Ivan Ivančević, upravitelj župe Solakova Kula.
Na misi ih desetak
Don Ivan stanuje u Kostajnici, u župi Obri, u kojoj obnaša dužnost župnika, a istodobno i župnog upravitelja župe Solakove Kule. I župa Obri je stradalnička župa sa samo 26 župljana, a u Kostajnici je župni ured za obje župe. Svake nedjelje župnik don Ivan, nakon mise u Kostajnici, ide u 20-ak km udaljeno selo Bare, gdje slavi misu na kojoj bude od petero do desetero vjernika. To je jedina redovita nedjeljna misa u župi Solakova Kula, i praktički, Bare su u cijelom poslijeratnom vremenu, vjernička i liturgijska središnjica župe. Pokraj obnovljene i uređene crkve sv. Petra i Pavla na Barama napravljen je duhovni centar. Prekrasna priroda, mir i tišina savršena su prigoda za tjelesni i duhovni odmor te duhovnu obnovu. Selo Bare, inače, rodno je selo biskupa Pere Sudara, koje rado posjećuje, kao i cijeli kraj Klis. Biskup Sudar je nakon rata, kao i u drugim mjestima u BiH, u Konjicu otvorio Katolički školski centar da bi potaknuo povratak Hrvata, no, nažalost, povratka nije bilo i škola je zatvorena. •
Ima takvih primjera na desetine gdje su muslimani protjerali Hrvate iz njihovi kuća i sela a uvjek kao navodno zagovaraju suživot koja farsa .