BiH za koji dan ulazi u još jedne izbore, ove nedjelje održavaju se lokalni. Bira se nova vlast u općinama i gradovima u BiH, u njih 142. Vodeća hrvatska stranka HDZ BiH u velikom broju tih sredina ima svoje kandidate. Mnogi se slažu kako je ovo bila jedna od najmirnijih predizbornih kampanja, bez teških riječi, govora mržnje i optužbi na račun drugih. Predstavljali su se planovi i ciljevi za izgradnju bolje sredine, zajednice i države. S predsjedateljem Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH Draganom Čovićem razgovarali smo ususret izborima o kampanji i očekivanjima, ali i viđenju političke situacije u BiH, napretku prema Europskoj uniji i reformama koje su nužne kako bi BiH u budućnosti funkcionirala, suradnji i dogovoru s partnerima, refleksiji svjetskih sukoba na ova područja...
Na kraju smo još jedne predizborne kampanje. Kakva je ona bila za HDZ BiH, a kakva za BiH?
- U završnim smo danima još jedne predizborne kampanje u 2024. godini, ovaj put za naše lokalne izbore koji će se održati u nedjelju. Naime, proteklih mjesec dana svjedočili smo izraženim aktivnostima kroz sve političke opcije, sva ideološka opredjeljenja i biračka tijela diljem Bosne i Hercegovine. Iako su ovo bile značajno povišene aktivnosti diljem cijelog političkog spektra u našem društvu, za Hrvatsku demokratsku zajednicu BiH ovo su uobičajene razine rada s razlikom da su one trenutačno više eksponirane u očima javnosti. Tu primarno mislim na paralelno i intenzivirano komuniciranje svih organizacija i razina naše političke obitelji s iskusnim i mladim liderima koje se odnosi na različite vizije za predvođenje lokalnih zajednica u iduće četiri godine. Ono što me čini ponosnim jest činjenica da HDZ BiH svakodnevno i kontinuirano kroz sve svoje sastavnice ulaže iznimne napore i veliki broj aktivnosti, ne samo kada se Bosna i Hercegovina nalazi u izbornim razdobljima. Upravo je to jedna od vodećih značajki naše kampanje - zajedništvo i kontinuitet predanog rada na svim razinama - i vjerujem da su naši žitelji to prepoznali.
Što kao čelnik vodeće hrvatske stranke očekujete na ovim izborima?
- Na ovim izborima očekujem apsolutnu pobjedu. S razlogom smo stožerna stranka našega naroda. Imamo snagu, znanje, iskustvo, upornost i zajedništvo. Znamo kako uspješno predvoditi i braniti interese našega naroda, kako u područjima gdje nismo demografski izloženi tako i u područjima gdje još uvijek osnažujemo našu poziciju. Uvjeren sam kako će naši žitelji prepoznati potrebu još jednog snažnog odgovora svima onima koji danas misle ugroziti poziciju, zajedništvo i prava Hrvata jer upravo HDZ BiH to neće dopustiti, kao što nismo nikad do sada.
Ovaj put imamo i nove regionalne stranke, što, čini se, postaje glavno obilježje hrvatske političke scene u BiH. Ugrožava li to poziciju HDZ-a i HNS-a na državnoj razini, u pregovorima o strateškim pitanjima BiH?
- Više sam puta kazao kako je višestranačje u Bosni i Hercegovini iskorak kojemu stremimo. To nije politička floskula, to je realnost. Istodobno, to ne znači prepuštanje naše pozicije lidera hrvatskoga naroda, dapače, mi ćemo u bilo kakvim uvjetima - i onim izraženo pluralističkim - očuvati našu funkciju kao predvodnika Hrvata u BiH. Ovo bi samo značilo da hrvatski narod mora imati jednako pravo na izbor ili, ako želite, luksuz, kao što to već odavno imaju druga dva konstitutivna naroda. Upravo smo se zbog toga odlučili na korak da političke sastavnice Hrvatskog narodnog sabora BiH nastupaju samostalno na svim razinama gdje prava i interesi našega naroda nisu ugroženi, jednako kao što nastupamo zajednički na područjima gdje jesu. To je praktičan prikaz onoga o čemu govorimo, a to je da se ne bojimo pluralizma. Naprotiv, mi ga zagovaramo, uvjereni da i u tim uvjetima branimo ime stožerne stranke Hrvata u BiH.
Za Hrvate su i ovaj put ključni Mostar i središnja Bosna. Može li HDZ s koalicijskim partnerima ponoviti rezultat od prije četiri godine?
- Očekujem da Hrvatska demokratska zajednica BiH i u ovom izbornom ciklusu ponovi svoje prethodne uspjehe. Koliko god netko smatrao da ne polažemo pravo na taj naziv, opet ću kazati činjenično - Mostar je stolni grad hrvatskoga naroda u domovini nam Bosni i Hercegovini. To nitko ne može osporiti i nitko nam neće oduzeti pravo da ga zovemo svojim stolnim i rodnim gradom, koliko god zapaljive retorike uputili prema nama. Upravo zbog toga je Mostar strateški važan. Jednako tako i na području središnje Bosne imamo vrlo jasan plan kako dalje osnažiti ulogu Hrvatske demokratske zajednice BiH u svim sredinama gdje nam naša brojnost omogućuje da izaberemo načelnike odnosno gradonačelnike i gdje možemo povećati broj naših predstavnika u općinskim odnosno gradskim vijećima. Središnja Bosna je strateški preznačajna za hrvatski narod i kroz ove lokalne izbore također želimo osnažiti ulogu HDZ-a BiH u svakoj od tih lokalnih sredina pojedinačno i ukupno.
Što ako rezultati pokažu neke nove trendove u popularnosti pojedinih stranaka, hoće li to utjecati na funkcioniranje vlasti na višim razinama do kraja mandata?
- Mi smo kao politička obitelj učinili sve da HDZ BiH bude dominantniji nego i prije na lokalnoj razini. To se jednako odnosi na vijeća, ali i na načelničke odnosno gradonačelničke dužnosti. Naravno, svjesni smo da o tome u konačnici odlučuju glasači 6. listopada, koji će svojim glasom dati konačan sud. Snaga Hrvatske demokratske zajednice BiH temelji se upravo na našoj uključenosti na najvišim razinama vlasti i s ponosom možemo kazati da se danas politički procesi ne mogu voditi bez nas kao predstavnika hrvatskoga naroda. Međutim, ne bi nam smetalo da bilo koja druga politička opcija kroz jedan ozbiljan pristup poveća svoju zastupljenost nakon ovih izbora, ali ću istodobno i kazati da vrijeme izborne kampanje nije jedino vrijeme kada se treba oglašavati i raditi. To morate raditi svakodnevno, sve četiri godine, kao što to radi HDZ BiH.
Jesmo li zbog izbora zaboravili europski put? Kad ćete se ponovno baviti tim valjda zajedničkim strateškim ciljem?
- Više smo puta kazali, i ja osobno kao predvodnik HDZ-a BiH, kako očekujemo da će izborna kampanja, nažalost, zasjeniti sve druge političke aktivnosti u Bosni i Hercegovini. To se odnosi i na našu ambiciju europskog napredovanja. Međutim, ovaj vremenski ciklus izbora privodimo kraju i realno je već idućeg tjedna očekivati da napravimo potrebne i jasne planove o tome što možemo i moramo ponuditi, kao iskorake, našim prijateljima iz Europske unije kako bismo osigurali da izvješća o nama budu pozitivna i prikažu ozbiljan pristup i iskorake s naše strane. Tako bismo, uvjeren sam, do kraja otvorili pregovarački proces, što je danas prijeko potreban korak za europsku perspektivu i željenu izgradnju našega društva.
Kako gledate na postizbornu situaciju u EU i formiranje nove Europske komisije?
- Proces unutarnjih izbora u Europskoj uniji trebao bi se privesti kraju u idućih mjesec dana. Taj vremenski rok ostavlja nam dovoljno vremena da napravimo planove i iskoristimo to vrijeme kako bismo postigli spremnost u pogledu imenovanja novog saziva Europske komisije. Kako će sam saziv u konačnici izgledati, jest odabir nekih drugih dužnosnika. Ono što je nama danas bitno jest upravo to da se unutar svih institucija Europske unije u Bruxellesu, bez obzira na to tko tamo sjedi, bezrezervno i snažno zadrži pozornost na Bosni i Hercegovini.
Plan rasta je primjer kako se i od primitka novca u BiH može napraviti problem. Hoće li BiH ostati bez cjelokupnog iznosa?
- Nažalost, Plan rasta je samo jedan od primjera naše neučinkovitosti u realizaciji europskog puta za koji smo se opredijelili. I u ovoj smo godini, nakon vidnog uspjeha u početnim mjesecima, usporili europske procese zbog zaoštravanja unutarnjih odnosa. Plan rasta trenutačno je primjer kako ne smijemo pristupati ovako ozbiljnim prilikama, odnosno primjer kako ne znamo ući na vrata Europske unije koja su nam danas otvorena. Moramo biti svjesni kako za nas nitko neće ništa učiniti dok mi sami to ne učinimo te proaktivnim i ozbiljnim pristupom uvjerimo naše europske prijatelje da uistinu želimo ovaj iskorak. Što se tiče samoga novca iz Plana rasta, vjerujem kako smo svi svjesni da se ta sredstva jednostavno moraju iskoristiti te kako sva mudrovanja u Bosni i Hercegovini oko ovoga pitanja moraju prestati u najskorijem roku.
Kakvu ulogu Hrvatske očekujete ubuduće za BiH i bh. Hrvate - i kada je u pitanju bilateralna suradnja, ali i djelovanje unutar institucija EU-a?
- Republika Hrvatska je i do sada bila ključni partner Bosne i Hercegovine na europskom putu, partner koji je nebrojeno puta praktično dokazao svoju privrženost našoj europskoj perspektivi. Ponovno ću istaknuti, jer smatram nužnim, ulogu predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića koji se praktički pokazao najvećim zagovarateljem europskog puta Bosne i Hercegovine u posljednjem desetljeću. Uvjeren sam kako će i u budućnosti njegova pozitivna uloga i dalje biti vodeća, uzimajući u obzir i samu činjenicu da je strateški interes i nas, i Republike Hrvatske i svih europskih partnera da Bosna i Hercegovina postane stabilna, uređena, moderna i europska država. Naravno, u tom kontekstu osobito promatramo nas Hrvate u Bosni i Hercegovini na koje Republika Hrvatska gleda kao na ustavno jednakopravan konstitutivan narod kojemu se moraju osigurati sva prava koja pripadaju jednom konstitutivnom narodu. Tu govorimo o pravu na izbor svojih političkih predstavnika u tijela vlasti namijenjena za zaštitu kolektivnih prava jednog naroda, do svih drugih prava koja nam Ustavom pripadaju.
Čini se da dobro surađujete s “trojkom”, ali odnosi Hrvata i Bošnjaka još nisu relaksirani u dovoljnoj mjeri i svako malo imamo neku novu “priču” koja podiže tenzije. Zašto?
- Odnosi Hrvata i Bošnjaka moraju se normalizirati. Ne postoji alternativa takvom razmišljanju, ono je tek trezvena činjenica našega društva. Normalizacija ovih odnosa zadatak je svih nas koji danas djelujemo u politici, bez obzira na to o kojoj je političkoj opciji riječ i bez obzira na to koja politička opcija obnaša vlast. Ovi se odnosi ne smiju ugrožavati i nadam se da su kolege toga svjesni. S “trojkom” danas radimo vrlo korektno, ali svi bošnjački predstavnici morat će shvatiti da oni Hrvatima kao konstitutivnom narodu ne trebaju niti mogu išta davati i da mi kao narod svoja prava crpimo iz Ustava Bosne i Hercegovine. Ono što oni danas moraju učiniti jest rasteretiti se potrebe da nama nameću političke predstavnike i da biraju u naše ime, ugrožavajući time ne samo naša prava već i naše odnose. Primjer potrebe izbora legitimnog hrvatskoga člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine zorno prikazuje prepreku koja i danas postoji u stabilizaciji ovih odnosa. Takva pitanja moraju biti riješena bez odgađanja. Ustav BiH mora se poštivati.
Hoće li priča o reformi Izbornog zakona BiH konačno biti uspješno završena i tko ili što je najveća smetnja u tomu?
- Duboko sam uvjeren kako ćemo taj proces uspjeti privesti kraju. Međutim, istodobno sam svjestan činjenice da se u bošnjačkom političkom tijelu vodi ključna rasprava o tome kako onemogućiti Hrvate da izaberu svoje predstavnike. Odnosno, da budem precizan, oni se danas ne bave pitanjem kako napraviti bolju i uspješniju Bosnu i Hercegovinu, već raspravama o tome tko je manje prava “dao” Hrvatima ili tko je bolje spriječio Hrvate u njihovu osiguravanju vlastite ustavne jednakopravnosti. Takvo je razmišljanje destruktivno ne samo za naše odnose već i za samu Bosnu i Hercegovinu koja zaslužuje ustavno domoljublje te ozbiljnu i praktičnu opredijeljenost za međusobni dijalog, stabilnost, mir i napredak.
Koliko globalna pitanja, ruska agresija na Ukrajinu, rat na Bliskom istoku pa američki predsjednički izbori utječu na odnose unutar BiH, ali i na međunarodnu politiku prema BiH?
- Bosna i Hercegovina je takva zemlja da je, nažalost, u potpunosti izložena utjecaju iz okruženja upravo kroz ove sigurnosne izazove kao što su ratovi i sukobi diljem europskog tla i cijeloga svijeta. Naime, koliko god željeli da takva pitanja ne opterećuju svakodnevni politički dijalog, ona ipak vidno i nepredvidivo utječu na ukupne odnose. Nejasna i neusuglašena vanjska politika dodatan je problem koji redovito destabilizira unutarnje odnose koje pokušavamo izgraditi. Upravo bi europski put kojem, kao hrvatski narod i njegova stožerna stranka, stremimo mogao biti poveznica političkih predstavnika triju konstitutivnih naroda. Upravo to je i razlog više da Europska unija i njezine institucije snažnije djeluju prema daljnjoj izgradnji partnerstva i vidljivosti u Bosni i Hercegovini kako ne bismo ostavljali prostora brojnim izazovima koji dolaze iz okruženja.
Na polovini smo mandata aktualne vlasti koju prvi put HDZ BiH obnaša bez SDA kao vodeće bošnjačke stranke. Koliko ste zadovoljni urađenim, gdje se griješilo i moglo više uraditi?
- Sva prethodna pitanja bila su upućena i na sve ono što, među ostalim, aktivno činimo u posljednje dvije godine. Početak procesa suradnje nove vlasti bio je vrlo ambiciozan. Kao takav, ulijevao je jedan novi optimizam i međusobno povjerenje. Međutim, s odmakom vremena pojavile su se stare slabosti zatvaranja u uske okvire pojedinačnih politika i, usudio bih se reći, neriješenih ambicija pojedinačnih konstitutivnih naroda u posljednjih nekoliko desetljeća. Ambicija hrvatskoga naroda danas je ostvarenje svih Ustavom pripadajućih prava i ostvarenje stabilne, prosperitetne europske Bosne i Hercegovine. Međutim, svjedočimo da su na površinu ponovno isplivale snage politika separatizma i unitarizma. Na nama je učiniti sve u iduće dvije godine kako ne bismo propustili prilike koje nam se pružaju u pogledu stabiliziranja međusobnih odnosa i europskog puta, primarno kroz izmjene Izbornog zakona, ali jednako tako i kroz sve ono što danas čini naš reformski proces. Nemamo druge opcije do toga da zajednički, iskreno i ozbiljno radimo na ostvarenju ovih, za sve, strateških ciljeva.
Što je najveći izazov ili prijetnja za BiH u vremenu pred nama?
- Jedan od najvećih izazova s kojima smo trenutačno suočeni jest naša neusklađenost u djelovanju, osobito u pogledu vanjske politike. Ilustracija ovakvih samostalnih političkih djelovanja ogleda se u djelovanju različitih predstavnika Bosne i Hercegovine koji u svojim vanjskopolitičkim nastupima izlaze iz okvira svojih dužnosti i zastupaju privatna ili stajališta svojih političkih opcija. Takvi istupi su ne samo zabrinjavajući - oni imaju realan destruktivan učinak. Zbog toga i svjedočimo suprotstavljene stavove i burne reakcije, što možemo očekivati kada nemamo ujednačeno stajalište koje prepoznajemo kao zajedničku vanjsku politiku BiH. Izazova je bilo i uvijek će ih biti - to je Bosna i Hercegovina, sa svim svojim nesavršenostima kojih smo duboko svjesni. Međutim, i u takvom položaju mi danas imamo jedan okvir za djelovanje, a to je Ustav Bosne i Hercegovine.
Ustavno domoljublje jedini je smjer koji trebamo slijediti, a on obvezuje na suradnju triju konstitutivnih naroda i njihovu bezrezervnu ravnopravnost. Mi smo, kao stožerna stranka, predani ustavnom domoljublju i nastavljamo djelovati u obrani svojih prava i izgradnji budućnosti BiH u okviru velike europske obitelji, gdje ova država i pripada.
