Sjedinjene Američke Države i Europska unija mogle bi zajednički riješiti probleme na zapadnom Balkanu, iako trenutačno izgleda su na sceni zasebne aktivnosti Washingtona i Bruxellesa na ovom prostoru, piše Večernji list BiH.
Snažniji iskorak
Dok se za europski angažman može reći da je konstanta, američki je prilično pojačan tek u posljednjih nekoliko mjeseci. Prvo je na balkanskoj turneji boravio posebni izaslanik State Departmenta Matthew Palmer, a sad se očekuje da u Hrvatsku (nedugo nakon Slovenije) dođe i američki državni tajnik Mike Pompeo.
Sve se to događa gotovo istodobno s posjetima izaslanika predsjednika Donalda Trumpa - Richarda Grenella Beogradu i Prištini, u nastavku njegovih aktivnosti na normalizaciji odnosa Srbije i Kosova. Ovakva inicijativa SAD-a mogla bi pozitivno utjecati i na Europsku uniju kako bi se i ona konkretnije uključila u diplomatske procese na Balkanu.
U kontekstu Bosne i Hercegovine, angažman i SAD-a i EU-a mogao bi biti presudan za postizanje političkih, a zapravo međunacionalnih dogovora o nizu važnih pitanja. Posebno ako bi se te aktivnosti poduzimale kooridinirano i sinkronizirano. Obljetnica Daytonskog sporazuma u studenome dobar je formalni povod za konkretnije korake iz globalnog središta.
Kao i SAD, Europska unija također ima svog posebnog izaslanika za ovaj dio Europe. To je iskusni i u bosanskohercegovačke političke prilike itekako upućeni Miroslav Lajčak. On je već imao niz kontakata s političkim liderima u BiH i poznata su mu polazna stajališta, kao i prioriteti svih strana u BiH. Iako je retorika s približavanjem lokalnih izbora sve oštrija, činjenica je da se neki pomaci u BiH prave. Usvajanje Revidirane strategije za procesuiranje predmeta ratnih zločina još jedan je ispunjeni uvjet koji je EU postavio pred BiH kako bi odobrio nastavak integracijskog procesa.
Ukupno je 14 tih prioriteta i oni se sporo, ali, ipak, ispunjavaju. Za snažniji iskorak na europskom putu, a time i uređenje unutarnjih odnosa u BiH, potreban je očito snažniji poticaj izvana. Članovi Predsjedništva BiH imaju ograničen kapacitet kada je u pitanju rješavanje unutarnjih političkih sporova i to su očito prepoznali i u Bruxellesu i u Washingtonu, pa su ih uglavnom zaobilazili u pokušajima da se riješi kriza u BiH. Prošle godine njihov put u Bruxelles nije polučio nikakve rezultate, a sada su Šefik Džaferović, Željko Komšić i Milorad Dodik ponovno pozvani da, nakon dugo vremena, obave zajednički sastanak s nekim europskim dužnosnikom.
Što stoji iza svega
Naime, članovi Predsjedništva BiH putuju u Bruxelles gdje će se sastati s visokim povjerenikom za vanjske poslove i sigurnosnu politiku EU-a Josepom Borellom. Teme razgovora s Borellom odnose se i na provedbu sudskih presuda koji se tiču izbornog zakonodavstva te ispunjavanju prioriteta iz mišljenja Europske komisije o kandidacijskom statusu za članstvo u Europskoj uniji.
Mnogo je, međutim, važnije koliko će i kako američki i europski dužnosnici utjecati na lidere vodećih stranaka u BiH da ispune ono na što su se već obvezali, primjerice mostarskim sporazumom.
Dogovor HDZ-a i SDA o konačnom održavanju lokalnih izbora u Mostaru, kao i najava otvaranja pregovora o reformi izbornog zakonodavstva, postignuti su uz posredništvo i svjedočenje zapadnih diplomata. Sad je logično očekivati da isti ti diplomati i njihove vlade ustraju na provedbi potpisanog. Pojačano zanimanje SAD-a i EU-a za ovaj dio Europe, pa i samu BiH, budi nadu da ovog puta procesi neće biti prepušteni isključivo domaćim političarima jer sve govori da oni sami ne mogu doći do održivih rješenja.•
