Međunarodna zajednica još igra važnu ulogu u Bosni i Hercegovini. Iako njezini predstavnici redovito ponavljaju kako očekuju od domaćih lidera i institucija da preuzmu odgovornost za upravljanje zemljom, čini se kako su oči javnosti, pa i političara, umnogome i dalje uprte k strancima. Voditeljica Misije OESS-a u BiH Kathleen Kavalec u razgovoru za Večernji list poručuje kako je izgradnja povjerenja među građanima i zajednicama ključna za stabilna društva.
Večernji list: Nedavno ste kritizirali oštru retoriku bh. političara. Koliko ona onemogućuje postizanje rješenja i relaksaciju odnosa u BiH?
- Mi u Misiji OESS-a u Bosni i Hercegovini redovito smo se oglašavali i izražavali zabrinutost zbog retorike podjela koja je generator neprijateljskog ozračja u zemlji. Upotreba takve retorike je kontraproduktivna, neodgovorna i suprotna interesima građana Bosne i Hercegovine, drugim riječima, suprotna interesima onih koji su izabrali aktualne lidere da ih predstavljaju. Retorika kojom se propagiraju nacionalne ili vjerske podjele, veličaju ratni zločinci i negiraju genocid i ratni zločini ide ruku pod ruku s nasiljem zasnovanim na predrasudama. Takva retorika služi produbljivanju jaza među zajednicama i straha jednih od drugih, a čini se kako joj je cilj odvratiti pozornost građana od ozbiljnih svakodnevnih problema, poput nezaposlenosti, korupcije, lošeg zdravstvenog sustava i nekvalitetnih životnih uvjeta, kao i od traženja odgovornosti onih koji te probleme ne rješavaju. Izgradnja povjerenja među građanima i zajednicama ključna je za stabilna društva. To je nešto na čemu se mora raditi i što se mora njegovati iz dana u dan. To podrazumijeva zalaganje građana, od kojih su mnogi radili na premošćivanju barijera u svojim zajednicama, ali, što je najvažnije, to zahtijeva i kontinuirano i dosljedno zalaganje lidera ove zemlje u duhu iskrenog međusobnog povjerenja. Zapaljiva i retorika podjela koju koriste neki politički lideri u BiH podriva povjerenje. Građani zaslužuju lidere koji su iznad manipuliranja osjetljivim pitanjima u svrhu ostvarenja političke dobiti i predani su radu u najboljem interesu građana, uključujući postizanje značajnog napretka i reforme u oblasti obrazovanja, ekonomskog razvoja, izbora, vladavine zakona i borbe protiv korupcije, ali i u drugim oblastima. Bilo bi korisno vidjeti više izjava lidera, poput one koju je izdalo Predsjedništvo BiH obilježavajući 25 godina od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma. U svojoj poruci članovi Predsjedništva istaknuli su “važnost jačanja povjerenja, mira i uzajamnog poštovanja među svim narodima i građanima u Bosni i Hercegovini”. Također su naglasili “obvezu svih razina vlasti u Bosni i Hercegovini da pojačaju napore kako bi se osiguralo da narodi i građani mogu živjeti dostojanstveno, uz uzajamno poštovanje i razumijevanje”. Mi se svesrdno slažemo s takvim pristupom i pozivamo izabrane dužnosnike da promoviraju te principe i djeluju prema njima.
Večernji list: Što vidite kao glavne probleme u BiH i što biste očekivali od domaćih vlasti da prioritetno rješavaju?
- Kao što vaše prvo pitanje implicira, ukupno ozračje izazvano oštrom i retorikom podjela postalo je jedan od glavnih izazova u bh. politici jer pridonosi političkom zastoju i sprečava napredak u realizaciji prijeko potrebnih i hitnih reformi. “Nedostatak političke volje” često se navodi kao izgovor za političare koji nisu postigli konsenzus o ključnim i spornim pitanjima. Birači u BiH ostvaruju svoja demokratska prava očekujući da će njihovi izabrani lideri zajedno raditi na iznalaženju rješenja u cilju unapređenja njihova života, a ne da im nude izgovore o “nedostatku političke volje”. Postoji širok spektar reformi koje treba provesti kako BiH ne bi zaostajala u Europi i svijetu u smislu demokratskog razvoja i ekonomskog rasta. Druge zemlje u regiji postigle su značajan napredak u ovim oblastima prihvaćajući reforme i BiH može učiniti isto ako njezini lideri budu mogli raditi zajedno. BiH se suočava s krupnim izazovima koje treba rješavati što je moguće prije, poput promocije ekonomskog razvoja, donošenja izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH koje su potrebne u cilju unapređenja izbornog procesa, jačanja pravosudnog sustava, borbe protiv korupcije, poboljšanja kvalitete obrazovanja te eliminiranja diskriminacije i segregacije iz obrazovnog procesa, jačanja upravljanja sektorom sigurnosti, unapređenja stanja ljudskih prava u zemlji, kao i povećanja stupnja udjela žena i rodne ravnopravnosti u društvu. Osim toga, primjetno je i postojanje određenih ograničenja u uživanju temeljnih sloboda, što je posebno izraženo u pogledu ostvarenja slobode izražavanja. Novinari se ne bi trebali suočavati s prijetnjama i nasiljem zbog posla koji obavljaju. Misija OESS-a u BiH i druge organizacije međunarodne zajednice dijele želju građana BiH da se pozornost političkih predstavnika usmjeri s uskih političkih interesa na izradu i donošenje politika rada i programa kojima se zadovoljavaju stvarne potrebe građana. Spremni smo podržati proces reformi. U tome možemo pružiti potporu lokalnim vlastima, ali ne možemo predvoditi taj proces.
Večernji list: Može li i kakav doprinos dati OESS u reformi Izbornog zakona BiH?
- Sveobuhvatna revizija izbornih propisa, provedena u inkluzivnom i transparentnom političkom procesu, na samom je vrhu liste prioriteta Misije OESS-a u BiH. Hitna potreba za sveobuhvatnom reformom izbornog sustava i punom provedbom preporuka ODIHR-a i Venecijanske komisije istaknuta je i u mišljenju Europskog povjerenstva o zahtjevu BiH za članstvo u EU. Nažalost, već predugo se čeka na reformu izbornog procesa. Građani imaju veoma nizak stupanj povjerenja u izbore i stoga je nužno žurno poboljšati izborni sustav u cilju jačanja njegova integriteta i sigurnosti. Misija OESS-a u BiH kontinuirano ulaže napor u pokretanje ovog reformskog procesa u skladu s izvješćima i preporukama ODIHR-a. Sa Središnjim izbornim povjerenstvom (SIP) radimo na uvođenju promjena kojima bi se ojačao integritet izbora u onim oblastima u kojima je to moguće postići. U suradnji s ODIHR-om naša Misija pruža potporu SIP-u u utvrđivanju onih podzakonskih akata i praksi koje je moguće unaprijediti, a podržavamo i rad međuresorne radne skupine koja bi trebala izraditi prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona i ostalih relevantnih propisa. Krajnji cilj ovih procesa je puna provedba preporuka koje su dali ODIHR, Venecijanska komisija i GRECO. Osim toga, Misija je realizirala projekt u cilju izrade strategije SIP-a o edukaciji birača, pružanja potpore Odjelu za reviziju koji djeluje u sastavu SIP-a i povećanja transparentnosti obrade izbornih prigovora, kao i transparentnosti procesa prijave imovinskog stanja izabranih dužnosnika. Uz to, naša Misija prati kaznene postupke u predmetima izborne prijevare u vezi s općinskim izborima 2020. godine. Međutim, sve te aktivnosti ne mogu biti zamjena za sveobuhvatan, inkluzivan i transparentan proces reforme izbornog sustava, uključujući i donošenje izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH. U skladu s preporukama koje su dali OESS/ODIHR i GRECO, izborni propisi BiH trebaju biti izmijenjeni na način kojim se eliminiraju diskriminirajuća ograničenja za sudjelovanje na izborima na osnovi nacionalne pripadnosti ili mjesta stanovanja, jača zakonski okvir o financiranju političkih stranaka i kampanje, proširuje opseg prava građana na podnošenje prijava i prigovora, poboljšava rad općinskih izbornih povjerenstava, biračkih odbora te poboljšava integritet središnjeg biračkog popisa i evidentiranje i verifikacija rezultata izbora. Da bi se to dogodilo, političari na rukovodećim mjestima u svim nadležnim institucijama moraju se iskreno potruditi i međusobno pregovarati, u duhu uzajamnog povjerenja, kako bi poboljšali izborne propise. To je nužan preduvjet za vraćanje povjerenja građana u izborni proces. Međunarodna zajednica nastavit će podržavati politički dijalog bez nametanja rješenja. Odgovornost političkih lidera BiH je pronaći rješenja i međusobno usuglasiti daljnji put naprijed. Postizanje konsenzusa kroz otvoren i konstruktivan politički dijalog od presudne je važnosti u radu na svim pitanjima od značaja za izbore. Misija OESS-a u BiH aktivan je sudionik u razgovorima sa svim relevantnim akterima koji sudjeluju u ovom procesu, s ostalim kolegama iz međunarodne zajednice, i spremni smo pružiti pomoć u tim aktivnostima. Ohrabreni smo početnim koracima poduzetim prema ozbiljnijem angažmanu na rješavanju ovog pitanja.
Večernji list: Vidite li iskrenu spremnost kod svih u BiH da se reformira Izborni zakon i gdje tu vidite glavnu kočnicu?
- Pozdravili smo nedavno osnivanje međuresorne radne skupine koja bi trebala raditi na izradi izmjena i dopuna Izbornog zakona u cilju provedbe preporuka koje su već davno dali OESS/ODIHR, GRECO i Venecijanska komisija. Vrlo je važno što Središnje izborno povjerenstvo, organizacije civilnog društva i ostale nadležne državne institucije mogu dati svoj doprinos jer ovo radno tijelo može samo imati koristi od sudjelovanja širokog spektra stručnjaka. Zapravo je jedan od ključnih principa i preporuka ODIHR-a za procese izborne reforme da taj proces obuvati što je moguće širi spektar sudionika. Takav inkluzivan pristup doveo je do uspješnog ishoda u drugim državama koje su provele reformu izbornog sustava, uključujući tu i nekoliko država zapadnog Balkana. SIP je ključna institucija i vrlo važan partner u ovom procesu jer će njegova stručnost i doprinos biti od dragocjene važnosti, posebno u rješavanju tehničkih nedostataka u izbornom procesu. Drago nam je da SIP igra proaktivnu ulogu te da je izradio prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona i objavio ga na svojoj internetskoj stranici. Navedene izmjene i dopune još nismo analizirali, ali pozivamo članove međuresorne radne skupine da ih pažljivo razmotre i započnu pozitivan i konstruktivan dijalog sa SIP-om. Organizacije civilnog društva i akademska zajednica također mogu dati dragocjen doprinos reformi izbornog sustava i međuresorna radna skupina treba pronaći način da omogući njihovo sudjelovanje u tom procesu.
Večernji list: Kakve su posljedice ulaska u 2022. godinu bez dogovora o izbornoj reformi?
- Izbori su temeljno obilježje demokracije; na izborima građani BiH ostvaruju svoje pravo na donošenje političkih odluka o vlastitoj budućnosti. Brine nas činjenica da građani BiH gube vjeru u izbore. To je pojava koja prijeti narušiti same temelje demokracije. To povjerenje moguće je obnoviti poboljšanjem funkcioniranja, transparentnosti i integriteta izbornog procesa i administracije.
Večernji list: Kakva su vaša očekivanja od novog visokog predstavnika u BiH?
- Ured visokog predstavnika naš je dugogodišnji partner u brojnim krucijalnim reformskim procesima i s ostatkom međunarodne zajednice pružamo potporu i ekspertizu vlastima u BiH u cilju izgradnje prosperitetne budućnosti za njezine građane. OHR i novi visoki predstavnik nastavit će igrati važnu ulogu kao ključna institucija za nadzor nad provedbom civilnih aspekata Daytonskog mirovnog sporazuma i osiguranje učinkovitog i odgovornog funkcioniranja institucija.
Večernji list: U proteklih nekoliko godina Misija OESS-a u BiH aktivno je radila na pitanju ujedinjenja glazbenih škola u Mostaru. Ima li napretka u rješavanju tog pitanja?
- Misija OESS-a u BiH već se dugo zalaže za ujedinjenje mostarskih glazbenih škola jer vjerujemo kako je to najbolji način da se značajno unaprijedi kvaliteta obrazovanja mostarskih učenika glazbe. U tom procesu sudjelujemo već godinama, uključujući tu i zalaganje za izradu i usvajanje zajedničkog nastavnog plana i programa za glazbenu školu i pronalaženje donatora spremnih izdvojiti sredstva za okončanje obnove zgrade mostarske Glazbene škole na Musali. Nastavnici dviju postojećih glazbenih škola te mostarski Pedagoški zavod i Zavod za školstvo, uz potporu Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i sporta HN županije i Misije OESS-a u BiH zajednički su izradili nov, suvremen nastavni plan i program, ali na njegovo se usvajanje, nažalost, čeka već nekoliko godina. U prošlosti je nedostatak političke volje, udružen s dugogodišnjim nefunkcioniranjem Gradskog vijeća, predstavljao prepreku uspostavi ujedinjene škole koja bi u moderno opremljenoj školskoj zgradi objedinila dvije postojeće škole. Većina pripremnih radova već je obavljena, a na raspolaganju su i donatorska sredstva za završetak obnove zgrade kako bi se osigurala prvoklasna ustanova za proučavanje i izvođenje glazbe. Uvjerena sam kako se sva preostala administrativna pitanja mogu riješiti dobrom voljom i dijalogom između nadležnih dužnosnika. Nadamo se kako ćemo izborom novog Gradskog vijeća konačno svjedočiti napretku u rješavanju ovog pitanja.
Večernji list: O ovom pitanju razgovarali ste i s predstavnicima nove Gradske uprave. Smatrate li kako bi dolaskom nove Gradske uprave moglo doći do brzog rješavanja ovog pitanja?
- Nedavno sam se sastala s gradonačelnikom Mostara Mariom Kordićem i predsjednikom Gradskog vijeća Salemom Marićem, kao i s predstavnicima klubova naroda Gradskog vijeća i svi su iskazali potporu u realizaciji ovog projekta jer su prepoznali vrijednost koju bi time dobio Grad, ali i učenici glazbenih škola. Nova Gradska uprava pokazuje viši stupanj razumijevanja za važnost završetka ovog projekta i čini se opredijeljena za napredak. I gradonačelnik i predsjednik Gradskog vijeća pokazali su spremnost ubrzati proces i obnoviti zgradu kako bi se osigurali kvalitetni uvjeti za glazbeno obrazovanje te su se obvezali istražiti koje je korake potrebno poduzeti. Također će nam trebati podrška županijskih obrazovnih vlasti koje su odgovorne za odobravanje predloženog novog nastavnog plana i programa koji je zajednički razvijen. Misija je ponudila punu potporu novoj upravi Grada u svim ovim procesima i uvjereni smo kako će gradski čelnici prepoznati vrijednost te da će ova nova institucija obogatiti ne samo glazbeno obrazovanje već i Grad općenito te da će se stoga privesti ovaj proces uspješnom završetku.
