U Federaciji BiH je od jučer, 1. ožujka, počela primjena novog Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji, prije svega, jamči redovitu isplatu mirovina, piše Večernji list BiH.
Prema riječima Mehmedalije Rape, predsjednika Saveza udruga umirovljenika FBiH, novi zakon donosi povećanja mirovina, kao i pravedniji izračun budućih. Najvažnije je što država preuzima odgovornost za isplatu mirovina. Druga pozitivna strana je što će se tim zakonom mirovine utvrđivati na sasvim novi, kvalitetniji način.
Pravedniji izračun mirovina
Svi koji su uložili isto novca, imaju isto staža, imat će iste mirovine bez obzira na to u koje vrijeme odu u mirovinu. Oni koji su imali prosječne plaće tijekom svog radnog vijeka dobit će mirovinu od 560 KM. Primjera radi, za 40 godina staža dobije se 40 bodova puta 14 KM, što iznosi 560 KM. Novost je što će se svake godine 15. travnja mirovine usklađivati s rastom BDP-a i troškovima života. To dvoje se zbroji i podijeli s dva te se tako dobije koeficijent usklađivanja, odnosno povećanja mirovina.
Neće biti povećane one mirovine koje su pet puta veće od najnižih. Novim Zakonom o MIO svima koji su otišli u mirovinu do 31. srpnja 1998. godine mirovine će biti povećane za deset posto, a pet posto onima koji su se umirovili od te godine do 31. prosinca 2007. I to povećanje će biti u travnju s mirovinama za ožujak. Također, u travnju će se usklađivati mirovine, tako da se još jedno njihovo povećanje može očekivati i u svibnju.
Novim zakonom utvrđena je mogućnost da Vlada FBiH može donijeti odluku da se najniže mirovine povećaju u skladu s uvjetima koji su predviđeni zakonom. Također, prema novom Zakonu o MIO, obitelj umrloga umirovljenika ima pravo na posmrtninu koja će biti u visini prosječne mirovine. U novi zakon prvi put je uneseno pravo umirovljenika na topličko liječenje i rehabilitaciju. U Federaciji je trenutačno 410.525 umirovljenika. Iznos najniže mirovine je 326 KM, zajamčene 434,90 KM, a najviše 2174 KM.
Zadržana postojeća prava
Novi zakon predviđa i mehanizam zaštite najugroženijih kategorija kroz tzv. najnižu mirovinu, i to u dosadašnjem iznosu (326 KM), koja će se dalje usklađivati s porastom troškova života.
Najniža mirovina pripadala bi svima koji ispunjavaju uvjete za mirovinu. Primjenom novog zakona bit će zadržana postojeća prava iz MIO (starosna, invalidska i obiteljska mirovina, prava osiguranima s promijenjenom radnom sposobnošću i pravo po osnovi fizičke onesposobljenosti). Nije došlo do povećavanja potrebnog broja godina života ni mirovinskog staža. Uvedena je mogućnost ostvarivanja prava sa 65 godina života i 15 godina staža osiguranja, a zadržana je i prijevremena mirovina i za žene i muškarce, uz blago podizanje uvjeta i pravedne odbitke. Također, novim zakonom propisano je proširenje obuhvata osnova za utvrđivanja visine mirovine.
Naime, sve naknade ostvarene po osnovi rada u gospodarskom društvu ili organizaciji, tijelu upravljanja ili nadzora, na osnovi ugovora o djelu, autorskoga ili drugog ugovora za koje je plaćen doprinos za MIO ulaze u mirovinsku osnovu.
