Osim povećanja iznosa financijske pomoći koja se manifestira kroz izravne novčane doznake obiteljima u BiH, iseljeništvo aktivno sudjeluje u ekonomsko-novčanim tokovima BiH i kroz potrošnju, a što posebice dolazi do izražaja tijekom boravka u domovini većeg broja iseljenika, piše Večernji list BiH.
Niz primjera
Vrijeme blagdana upravo je razdoblje u kojemu se mnogi od iseljenika na privremenom radu u nekoj od zemalja zapadne Europe vraćaju svojim domovima, a boravak u BiH mnogi od njih iskorištavaju i za različite usluge koje su tu, cjenovno gledajući, mnogo pristupačnije nego u zemljama EU-a. Održavanje vozila jedna je od njih, a podaci s terena pokazuju kako su godišnji odmori vrijeme kada veliki broj iseljenika odlučuje svoje limene ljubimce prepustiti rukama domaćih majstora, znajući da će im računi za takve usluge biti niži. Također, dijaspora u većem broju tijekom boravka u domovini koristi i usluge stomatologa, zbog čega se sve više govori o mogućnosti razvoja dentalnog turizma s kojim bi BiH, zbog nižih cijena, ali i jednake razine kvalitete materijala i usluga, mogla konkurirati i u regionalnim okvirima. Struka ističe kako za to postoji nekoliko razloga, a prvi je upravo cijena. Reprezentativan primjer je standardna plomba, čija se cijena u BiH kreće oko 60 maraka, dok je u zemljama zapadne Europe za istu namjenu potrebno izdvojiti i 100 eura.
Računica je tu jasna, a tomu svakako treba dodati i zadovoljstvo uslugom, kao i činjenicu da se ljudi podrijetlom iz BiH u značajnom broju slučajeva vode navikom. Uz dva financijski značajna primjera, iseljeništvo će i ove godine tijekom blagdana sudjelovati u ekonomskim tokovima BiH kroz svakodnevnu potrošnju, kupnju darova, kao i druge izdatke, podižući time razinu osobne potrošnje koja je značajan čimbenik u održavanju ukupne gospodarske aktivnosti.
Dugoročno gledano, iseljeništvo može biti iznimno važan čimbenik daljnje izgradnje domaćeg gospodarstva, a tu se prvenstveno misli na proces umrežavanja uspješnih poslovnih ljudi podrijetlom iz BiH s poslovnom zajednicom u zapadnoeuropskim zemljama, kao i lobiranje za ulaganje u BiH. S obzirom na činjenicu da su brojni izazovi u protekle tri godine nametnuli potrebu velikim industrijskim centrima iz EU-a osigurati geografski bliža tržišta s kojih mogu uvoziti različite vrste roba, BiH se nameće kao prilično poželjan kandidat. Iseljeništvo upravo u tom segmentu može odigrati ključnu ulogu, i to, među ostalim, i kroz upoznavanje s prednostima koje BiH nudi kada je riječ o ulaganjima, kao i upoznavanje poslovne zajednice iz EU-a sa svime što brojne kompanije iz BiH mogu isporučiti.
Povezivanje iseljeništva i domaćih kompanija jedan je oblik suradnje koji promiče glas o BiH kao zemlji s iznimno kvalificiranim osobama koje mogu ponuditi nešto novo na sve zahtjevnijim tržištima. Unutar BiH već se dulje provode aktivnosti koje za cilj imaju privući strane investicije u BiH, odnosno uvezati investitore, među ostalima, i one podrijetlom iz BiH s domaćom poslovnom zajednicom, a sve u cilju iskorištavanja potencijala kojima BiH raspolaže, nastojeći pritom pomoći s administrativnim procesima svima koji žele realizirati ideju unutar BiH. USAID-ov projekt "Diaspora Invest" pritom ima iznimno važnu ulogu u osiguranju trajne veze i umrežavanju bh. dijaspore.
Doznake
Istodobno, posljednji podaci o visini izravnih novčanih doznaka prilično su zanimljivi jer, i uz udar na kućne proračune, pokazuju kako iseljeništvo zapravo odlučuje izdvojiti više za potporu svojim obiteljima u BiH. Informacije Centralne banke BiH pokazuju kako se, od ukupnog iznosa tekućih transfera tijekom 2022. godine, na novčane doznake iz inozemstva odnosi 3,58 milijardi konvertibilnih maraka, a što je izniman rast u odnosu na godinu ranije, kada je po toj osnovi dijaspora obiteljima i prijateljima poslala 3,04 milijarde maraka. Time je nastavljan trend rasta, koji je osobito vidljiv kada se podaci iz 2022. godine usporede s onima iz 2020. godine, prve godine pandemije, a kada su na osnovi novčanih doznaka u BiH stigle 2,52 milijarde KM.
