Udruga za zaštitu jamaca u BiH ponovno je pokrenula pitanje zakona o osobnom bankrotu i odmah po formiranju vlasti na državnoj i entitetskim razinama zatražit će od nadležnih institucija da u zakon uvrste mogućnost proglašenja osobnog bankrota, potvrdio je za “Večernjak” Joco Cvjetković, predsjednik ove udruge.
Nacrt zakona
“Naša inicijativa je da se ovaj zakon donese i nije nam važno hoće li to biti na razini BiH ili entiteta, važno nam je samo da se napokon donese”, kaže Cvjetković. Ističe kako nitko deklarativno nije bio protiv ove inicijative, ali je, nažalost, sve ostalo u domeni dogovora, odobravanja, pristajanja, nitko nije krenuo u realizaciju samog teksta zakona. Iz tog razloga u udruzi posljednjih dana intenzivno rade na izradi nacrta teksta koji će uputiti novoformiranoj vlasti. Osobni bankrot je praksa koja je odavno zaživjela u brojnim europskim državama, a podrazumijeva da dužnici dobivaju određeni iznos novca, koliko im treba za život, dok njihovom imovinom i primanjima raspolaže “staratelj”. “Vani to izgleda otprilike tako što osoba koja zaradi 2000 eura dobiva recimo 600-700 eura mjesečno jer se smatra da je toliko dovoljno da preživi”, objašnjava Cvjetković te dodaje da bi osobe koje proglase bankrot dobivale minimum sredstava kojim bi financirale jedan mali prostor za stanovanje, nastavile bi raditi, ali bi većina sredstava koje zarade išla za otplatu dugova. Osoba koja proglasi bankrot više nikada ne bi se mogla kreditno zadužiti, a njena imovina bi bila jamstvo da će se sadašnji dug vratiti. “Postavlja se pitanje je li provedba ovakvog zakona kod nas uopće moguća. Mi smatramo da je moguća, ako ne za građane koji su ranije upali u financijske probleme, onda za ove što se sad zadužuju”, naglašava Cvjetković i dodaje kako su svjesni da bi jedan ovakav zakon bio donesen, država mora donekle biti financijski stabilna, ali isto tako mišljenja su da država mora stati iza zaduženih građana.
Problem veći u FBiH
Prema evidenciji Udruge, u BiH je onih koji su otplatili, otplaćuju ili će tek sada po pravomoćnim sudskim odlukama tek početi otplaćivati dugove glavnih dužnika oko 250.000 do 300.000. Prema riječima Cvjetkovića, u FBiH je oko 50% više ovakvih osoba, odnosno između 150.000 i 200.000, dok ih je u RS-u oko 100.000. Razlog ovakvu nerazmjeru je to što su banke na prostoru Federacije plasirale znatno više kredita. “Prema našim podacima, jedan jamac duguje više od 40.000 maraka, to su ogromni iznosi i ljudi su dovedeni u bezizlazne situacije”, ističe Cvjetković.
