Pojavom antibiotika borba protiv bakterijskih infekcija bila je dobivena - barem privremeno. Iako su time spriječene tisuće preranih smrti, teških oboljenja i razvijanja drugih bolesti, bakterijske infekcije ponovno se vraćaju, a jedan od osnovnih razloga je otpornost na antibiotike zbog njihove prečeste upotrebe, piše Večernji list BiH.
Apeli stručnjaka
I građani BiH u posljednje vrijeme koriste antibiotike i više nego što je medicinski opravdano, što je u suvremenim zemljama, pogotovo na Zapadu, dovelo do antimikrobne otpornosti. BiH je po potrošnji antibiotika u rangu s Francuskom i Španjolskom, koje imaju jako visoku antimikrobnu rezistenciju. Maja Ostojić, voditeljica Odjela za humanu mikrobiologiju u Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH, kazala je kako treba apelirati na sve. - Treba apelirati na liječnike, veterinare, farmaceute... jer se antibiotici u našoj zemlji u ljekarnama prodaju i bez recepta. A isto tako treba apelirati i na pacijente da ne uzimaju antibiotike za običnu prehladu, kašalj, grlobolju... I što je najvažnije, da ih ne uzimaju samoinicijativno - kazala je Maja Ostojić u izjavi za BHRT u povodu Europskog dana svijesti o antibioticima i Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnim lijekovima. Svjetska zdravstvena organizacija kao jedan od ključnih prioriteta 21. stoljeća stavila je borbu protiv antimikrobne rezistencije jer će ona biti jedan od vodećih uzroka bolesti i smrti u ljudskoj populaciji u ovom stoljeću.
- Antimikrobna rezistencija i njezina kontrola vrlo je kompleksan problem jer ne tiče se samo ljudskog zdravlja nego i zdravlja životinja, okoliša, poljoprivredne proizvodnje, proizvodnje hrane. Zbog toga je veliki izazov svih sektora, multisektorskih i multidisciplinarnih, kako bi se borili u pravom smjeru i postigli određenu kontrolu - kazao je Mirza Palo, predstavnik Svjetske zdravstvene organizacije u BiH.
U cilju smanjenja upotrebe antibiotika Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH u ambulantama za nadzor zdravstvenog stanja u Sarajevu i Mostaru organizirao je cijepljenje protiv gripe. - Distribuirali smo za pacijente, ali i za zdravstvene djelatnike cjepivo protiv gripe koje doprinosi, prije svega, da sama bolest bude blaža, odnosno da se ne aktivira. Time želimo smanjiti ukupnu koncentraciju, odnosno brojnost akutnih respiratornih infekcija - kazao je za BHRT Siniša Skočibušić, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.
Simptomi i trendovi
Europski ogranak Svjetske zdravstvene organizacije upozorio je kako pretjerano konzumiranje antibiotika opasno potkopava njihovu učinkovitost i povećava otpornost koja bi mogla biti odgovorna za 10 milijuna smrti godišnje u svijetu do 2050. Istraživanje provedeno u 14 zemalja u istočnoj Europi i središnjoj Aziji pokazuje da su razlozi koji se navode kao opravdanje za uzimanje antibiotika u 24 posto slučajeva prehlada praćena simptomima gripe (16 posto), bolovi u grlu (21 posto) i kašalj (18 posto).
- Ta je situacija zabrinjavajuća jer su ti simptomi često prouzročeni virusima protiv kojih antibiotici ne djeluju - stoji u priopćenju. Prema izvješću, trećina osoba u BiH, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji, Turskoj, Armeniji, Azerbajdžanu, Bjelorusiji, Gruziji, Kazahstanu, Kirgistanu, Moldaviji, Tadžikistanu i Uzbekistanu uzima antibiotike bez recepta. U nekim je zemljama više od 40 posto antibiotika dobiveno bez liječničkog mišljenja, što je pet puta više od prosjeka EU-a iz studije provedene 2022. Koliko se antibiotika troši u državama članicama EU-a, prikazano je u Pixsellovoj infografici. Kako je prikazano, Hrvati su po potrošnji antibiotika na šestom mjestu u Europskoj uniji (2021.), uz vidljiv trend pada potrošnje u posljednjih 10 godina. Potrošnja antibiotika se u posljednjih deset godina smanjila u svim državama članicama, osim u Bugarskoj, Rumunjskoj, Španjolskoj i na Cipru.
