Općina Istočni Drvar je jedna od najmlađih i najmalobrojnijih bosanskohercegovačkih općina, a pripada Republici Srpskoj. Prije rata u BiH bila je dio općine Drvar. Pripadaju joj tri naselja koja su 1991. imala ukupno 67 stanovnika. U općini se nalaze naselja Potoci, Srnetica i Uvala. Ovo je općina koja ima deset puta više zaposlenih nego stanovnika, što samo po sebi govori o kakvom je gospodarskom potencijalu riječ. Kao šumom bogato područje, Potoci predstavljaju specifičnu teritorijalnu organizaciju, ne samo u RS-u. Urađeno je više od tri i pol kilometra asfaltne ceste. Izrađen je vodovod Srnetica - Potoci i dovedena pitka voda, a sada je u fazi izgradnja distributivne vodovodne mreže za sva naselja.
Prema podacima posljednjeg popisa stanovništva, u općini Istočni Drvar živi 79 stanovnika, dok podataka iz 1991. godine nema. Muškarca su 53, dok je žena 26.
Nedavno objavljeni službeni podaci pokazuju kako u općini Istočni Drvar danas živi jedan Hrvat, Bošnjaka nema, dok je Srba 78. Ostalih nema, kao ni onih koji se nisu izjasnili po nacionalnoj osnovi. Kada je riječ o ženskom stanovništvu i broju živorođene djece po osobi, najviše je majki koje su rodile dvoje djece. Žena koje nikad nisu rađale je pet, one koje su rodile jedno dijete su četiri, dvoje djece 14, majke s troje djece su tri, dok onih koje su rodile četvero djece nema. Majki s petero i više također nema. Popis je obuhvatio i stanovništvo prema zakonskom bračnom stanju i spolu. Utvrđeno je kako su 34 osobe u braku, od ukupnog broja osoba koje se smatraju spremnima za brak (76). Četvero je rastavljenih. Također je utvrđeno kako 31 osoba nikada nije bila u bračnoj zajednici, dok je sedam udovaca.
Najviše pravoslavaca
Kada je riječ o dobi i spolu, prosječna starost muškaraca je 44,47 godina, a žena 55,15 godina.
Stanovništvo koje je naseljeno u općini Istočni Drvar dijeli se i po materinskom jeziku.
Najviše stanovnika govori srpskim jezikom - 78, bosanskim jezikom ne govori ni jedan stanovnik, a hrvatskim jezikom govori samo jedan stanovnik ove općine. Stanovnika koji su se izjasnili kako govore ostalim jezicima, onih bez odgovora ili se nisu izjasnili koji jezik smatraju materinskim nema.
Cijeli tekst čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...
