Konzumacija većih količina industrijski prerađene hrane i pića, osobito ako su te namirnice umjetno zaslađene, može biti povezana s razvojem depresije, pokazalo je novo istraživanje na ženama – piše CNN.
Studija ukazuje na poveznicu između konzumiranja visoko prerađene hrane i depresije, što može rezultirati čak 50% većim rizikom za pojedince koji konzumiraju devet ili više porcija takve hrane dnevno u usporedbi s onima koji konzumiraju četiri porcije ili manje, kako je izjavio Gunter Kuhnle, profesor znanosti o hrani i prehrani na Sveučilištu Reading u Velikoj Britaniji, koji nije bio uključen u istraživanje, piše ljepotaizdravlje.hr.
Visoko prerađena hrana obuhvaća gotove juhe, umake, smrznutu pizzu, gotova jela te namirnice poput hrenovki, kobasica, pomfrita, gaziranih pića, kupovnih kolača, bombona, sladoleda te drugih proizvoda koji sadrže umjetne dodatke.
“Naša studija bila je fokusirana na analizu veze između prehrane i povećanog rizika za nastanak nove epizode depresije”, rekli su suautori studije, dr. Andrew T. Chan i Daniel K. Podolsky, profesori medicine na Harvard Medical School.
Dodali su da postoji mogućnost da visoko prerađena hrana može dodatno pogoršati stanje pojedinaca koji već pate od kronične depresije.
Gledajući specifično na određene visoko prerađene namirnice, poznate i kao UPF, samo su proizvodi koji sadrže umjetne zaslađivače bili povezani s povećanim rizikom od depresije među sudionicima, istaknuo je Kuhnle.
“To otkriće je zanimljivo jer sugerira da je veza između konzumiranja UPF-a i depresije potaknuta jednim specifičnim faktorom – umjetnim zaslađivačima”, dodao je.
Što se tiče razloga zašto bi takva hrana bila povezana s depresijom, Chan je istaknuo poznatu vezu između visoko prerađene hrane i kronične upale, koja se smatra temeljnim uzrokom mnogih kroničnih bolesti.
Upala je povezana s brojnim ozbiljnim zdravstvenim stanjima poput kolorektalnog raka i kardiovaskularnih bolesti, što je podržano brojnim istraživanjima.
Osim toga, studije su pokazale vezu između visoko prerađene hrane, poput dijetalnih gaziranih pića i umjetnih sladila, te depresije. Također se spominje i povezanost s kognitivnim padom i poremećajima crijevnog mikrobioma, što dodatno ukazuje na kompleksnost utjecaja prehrane na mentalno zdravlje.
Studija je obuhvatila gotovo 32.000 sredovječnih žena iz Nurses’ Health Study II, ali zbog nedostatka muških sudionika, rezultati se ne mogu jednoznačno primijeniti na populaciju općenito.
Iako istraživanje nije uspjelo utvrditi uzročno-posljedičnu vezu između konzumacije visoko prerađene hrane i depresije, važno je uzeti u obzir i druge faktore rizika poput obiteljske povijesti depresije i razine stresa, kako bi se potpuno razumjela veza između prehrane i mentalnog zdravlja.
