Velik je broj ljudi koji pate od sezonskih alergija, ali mitovi i krive percepcije koje o njima kruže često će otežati liječenje i uzrokovati razvoj kroničnih bolesti, piše Ordinacija.hr.
Možemo zaključiti da se brzinom kojom se i pelud širi zrakom šire i mitovi o alergijama, a kako bi se pronašlo olakšanje od neugodnih simptoma, važno je prvo naučiti činjenice. Ovo su neki od najčešćih mitova o alergijama kojih bite trebali biti svjesni.
1. Mit:
Ako niste imali sezonske alergije kao dijete, one se neće razviti u odrasloj dobi
Istina:
Organizam stalno dolazi u kontakt s novim stvarima te može postati na njih alergično u bilo kojem trenutku. Inicijalno, ne postoji ništa štetno u peludi, ali imunitet nekih ljudi će, mogli bismo reći, odlučiti da će na njega imati reakciju. Ako alergije niste imali kao dijete, to ne znači da se ne mogu javiti u odrasloj dobi. Ako ste ih pak imali kao dijete, one isto tako mogu nenadano nestati.
2. Mit:
Alergije na pelud i hranu ne preklapaju se
Istina:
Kod osoba koje imaju alergijske reakcije na pelud, može se javiti i oralni alergijski sindrom (OAS), a riječ je o alergijskoj reakciji koja je posredovana IgE protutijelima, a javlja se nakon konzumacije svježeg voća i povrća u bolesnika s alergijom na peludi. Simptomi nastaju zbog unakrsne reaktivnosti između peludi i hrane biljnog podrijetla, a naziva se i sindromom alergije na pelud i hranu.
3. Mit:
Možete prepoznati razliku između prehlade i alergije
Istina:
Prehlade i alergije različita su stanja. Dok je prehlada izazvana virusom, sezonske alergije reakcija su imunosnog sustava na alergene. Ipak, prehlade i alergije dijele zajedničke simptome kao što je curenje nosa, kihanje i neprohodan nos. Bol i temperatura ne povezuju se s alergijama. Prehlade i alergije razlikuju se i po tome koliko traju, pa će tako prehlada trajati 7 – 10 dana, a alergije mogu biti malo dugotrajnije. Ako niste sigurni što vas muči, posjetite liječnika.
4. Mit:
Jedini tretman za alergije je izbjegavanje alergena
Istina:
Prevencija je ključ kada su posrijedi alergije, bilo da je riječ o sezonskim, stalnim alergijama ili onima na hranu. Uvijek trebate izbjegavati izlaganje alergenima koji mogu izazvati reakciju. Nema lijeka za alergije, ali postoje neki tretmani koji mogu umanjiti simptome. Osim antihistaminika i sprejeva za nos, postoji i imunoterapija, a može smanjiti reakciju na određene alergene tako da se tijelo postupno izlaže malim dozama. Imate li jake alergijske reakcije, liječnik bi mogao savjetovati da sa sobom nosite dozu adrenalina, terapiju koja će brzo olakšati disanje u hitnim slučajevima.
5. Mit:
Lijekovi bi se trebali uzimati tek kad nastupi reakcija
Istina:
Činjenica je da alergijske reakcije mogu biti spriječene ako se lijekovi uzmu prije nego se simptomi razviju, iako će ih mnogi sa sezonskim alergijama uzeti tek kad osjete reakciju. Dakle, kako biste zaštitili tijelo od reakcije i imunosni sustav, pametno je početi s terapijom prije nego što se jave prvi simptomi. Lijekovi se osobama sa sezonskim alergijama daju i do dva tjedna prije nego počne sezona alergena.
6. Mit:
Znanstvenici mogu predvidjeti kada će započeti sezona peluda
Istina:
Predviđanja oko toga koliko će biti jaka sezona peluda ne moraju biti točna koliko očekujemo. Na primjer, meteorolozi mogu predvidjeti veliki broj dana bez kiše i tako dati predviđanja o pojavi peludi. Kada ništa ne raste, i pelud se može isključiti. Kako danas u sezonama više ne dolazi do tako velikih vremenskih promjena, teško je predvidjeti kako će se kretati sezona peludi.
7. Mit:
Ako se preselite u drugi dio zemlje, možete se riješiti alergija
Istina:
Alergeni mogu biti posvuda, pa preseljenje na drugi kraj zemlje vjerojatno nije tako pametna ideja. Valja zapamtiti da je i pelud posvuda, a ona može i putovati daleko pa joj je teško pobjeći. Tu su i drugi alergeni poput hrane ili peruti ljubimca, koje ne možete izbjeći. Promjena klime može utjecati na izloženost alergenima, ali ako ste alergični otprije, riskirate da se kod vas razvije alergija i u novom okruženju.
8. Mit:
Najgore su reakcije ujutro
Istina:
Koncentracija peluda u zraku najmanja je ujutro (između 6 i 8 sati), pa možemo reći da je to najsigurnije vrijeme za alergičare. Poleni trave najizraženiji su u kasno poslijepodne ili u rane večernje sate.
9. Mit:
Cvijeće je krivo za alergije
Istina:
Ljudi često misle da cvijeće uzrokuje alergije, ali to nije istina. Za razvoj alergijskih bolesti važno je oprašivanje drveća, trava i korova. Način prenošenja peludnih zrnaca ono je što razlikuje opasne od benignih biljaka. Kod drveća i korova glavni “oslonac” u procesu oprašivanja je vjetar, pa se poleni prenose zrakom, dok kod cvijeća pčele imaju ključnu ulogu. One prenose pelud s cvijeta na cvijet, a ne naokolo po zraku, pa takvi poleni ne mogu izazvati alergijsku reakciju. Osim toga, cvjetni su poleni veći, teži i ljepljiviji (ne za sluznicu nosa, već za pčelinje nožice). Da bi izazvala alergijsku reakciju, biljka mora biti široko rasprostranjena i proizvoditi pelud u golemim količinama, oprašivati se vjetrom te sadržavati alergene spojeve u peludnom zrncu, koji će u doticaju sa sluznicom izazvati probleme.
10. Mit:
U gradovima je manje alergena
Istina:
Ova tvrdnja je istinita samim time što asfalt sve više uzurpira mjesto zelenim površinama, pa je manje potencijalnih opasnosti. Ipak, pelud je puno agresivnija u gradu jer se veže za lebdeće čestice smoga te puno intenzivnije djeluje na dišni sustav.
