Prije negoli će američki izaslanik Matthew Palmer s glavnom ravnateljicom europskog odjela službe za vanjske poslove Unije (EEAS) Angelinom Eichhorstu u Sarajevu okupiti sve političke aktere i ponovno inzistirati na izmjeni izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, u interesnoj regiji zahuktala se diplomatska i politička ofenziva – danas su tako svi razgovarali sa svima. Izaslanik State Departmenta za promjenu izbornog zakona Palmer u Zagrebu se susreo s premijerom Andrejem Plenkovićem, kasnije poslijepodne predsjednik Zoran Milanović primio je srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika na Pantovčaku, a predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u Beogradu je razgovarao sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem.
Fokus na Predsjedništvu
Palmer je u razgovoru s novinarima ponovio minimum ispod kojeg SAD ne ide – oni i dalje inzistiraju na uklanjanju etničkih prefiksa s izbora. U ovom krugu fokus je na izmjenama zakona koje se tiču biranja Predsjedništva, dok je Dom Federacije sekundaran cilj i može pričekati neko vrijeme. Američki izaslanik rekao je kako SAD želi vidjeti ograničenu izbornu reformu u skladu s preporukama OSCE-a, GRECO-a i međunarodnih sudova, uz zadovoljenje principa: jedna zemlja, dva entiteta, tri konstitutivna naroda. SAD inzistira i da se pri izmjenama uzme u obzir presude Europskog suda za ljudska prava (ECHR) u slučaju “Sejdić Finci” koja nalaže ukidanje etničke diskriminacije pripadnika manjinskih zajednica u BiH, poput Roma ili Židova, kako bi se apsolutno svi mogli kandidirati na najviše državne položaje.
To bi, ako se provede, pretvorilo ipak BiH u neku vrstu građanske države, gdje konstitutivni narodi ne bi unaprijed imali zajamčenog predstavnika. Palmer je optimističan i kaže da očekuje da bi se do kraja godine svi akteri u BiH mogli dogovoriti o izmjenama zakona te da SAD nije tu da ih prisili, već pomogne. Lideri u toj državi svjesni su da je vrijeme za to i u koje bi opasnosti mogli dovesti državu ako se to propusti učiniti, kazao je. No jamči li takav američki prijedlog zastupljenost Hrvata, odnosno hoće li Hrvati imati svog predstavnika u Predsjedništvu? Detalji dogovora još se ne znaju, ali to pitanje ostaje u zraku. Već ranija najava Palmera o ukidanju etničkih prefiksa nije naišla na dobru reakciju kod Hrvata u BiH, a predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović jasno je rekao je rekao da se o “etničkim prefiksima” pri izboru vlasti u Bosni i Hercegovini ne treba pregovarati. Također, i Zagreb je, u najmanju ruku, suzdržan. – BiH može bolje funkcionirati, može joj biti lakše na reformskom putu i može biti brža na putu prema EU samo ako su svi narodi zadovoljni – naglasio je premijer Andrej Plenković nakon sastanka u s Matthewom Palmerom. Mi smo izložili našu poziciju, saslušali njegov stav, rekao je hrvatski premijer.
– Hrvatska se zalaže za to da konstitutivni narodi biraju svoje legitimne predstavnike u najviša predstavnička tijela vlasti i u samo Predsjedništvo. Tu je posebno važna zastupljenost Hrvata kao konstitutivnog naroda na legitiman način, tj. da se ne događa anomalija da predstavnici drugog naroda u Federaciji BiH, odnosno Bošnjaci, biraju Hrvatima njihova člana Predsjedništva. To je nešto što traje od 2006. i nismo zadovoljni tom situacijom – dodao je premijer. Istaknuo je da SAD i Europska unija trebaju pomoći političkim strankama i liderima u BiH da se postigne dogovor o promjeni izbornog zakona do kraja 2021.
Poželjan konsenzus
– Naša je želja da svaka takva izmjena prije svega bude prihvaćena ako je moguće konsenzusom svih aktera u BiH – kazao je Plenković. Palmer je novinarima kazao kako razumije stav Dragana Čovića o “legitimnom predstavljanju, ali i istaknuo kako smatra da je moguće naći rješenje ako svi akteri – a sada su u to uključene i opozicijske stranke budući da izmjene Ustava treba ratificirati dvotrećinskom većinom – budu fleksibilni i odreknu se dijela svojih traženja da bi se pronašla ravnoteža. Hrvatska agenda jest promjena izbornog zakona, ali ne bilo kakva. Već ranije je Plenković kazao kako Palmer traži kompromise, ali da se Hrvatska protivi banalizaciji i simplifikaciji koja “otprilike ide od Daytona do Bruxellesa” i ona je “protivna i duhu i slovu i logici Daytonskog/pariškog sporazuma”. Hrvatska ima ustavnu obvezu skrbiti se o Hrvatima izvan Hrvatske, bili oni konstitutivni narod ili nacionalna manjina, rekao je.
