Umirovljenička populacija ne treba biti na margini događanja jer tijekom svoga radnog vijeka umirovljenici su dali nemjerljiv doprinos razvoju zajednica i ekonomije, piše Večernji list BiH. S obzirom na to, očekivano je da u mirovini uživaju plodove svoga dugogodišnjeg rada kroz primjerene mirovine koje im omogućuju dostojanstven život. Nažalost, stvarnost je često drukčija - mnogi umirovljenici suočavaju se s nedovoljnim primanjima koja ne pokrivaju ni osnovne životne potrebe.
Dodijeljena priznanja
U tom kontekstu nerijetko su prisiljeni tražiti pomoć od članova obitelji ili čak ponovno raditi kako bi osigurali financijsku stabilnost, zajedničko je u izjavama koje su se mogle čuti u Orašju na susretu Udruge umirovljenika koja je prigodnim sadržajima obilježila 35 godina od formiranja i desetljeće rada Aktiva žena, koji svojim radom pri Udruzi posebno unaprjeđuje njihov rad.
Udruga umirovljenika u Orašju zaživjela je sa stotinjak članova, a danas ih ima oko 780. Njezini su članovi položili vijence i zapalili svijeće kod spomen-obilježja u Gradskom parku i odali počast palim braniteljima. Njezinu respektabilnost svojom su nazočnošću i prigodnim obraćanjima potvrdili brojni gosti i prijatelji udruge, a među gostima bio je i gradonačelnik Orašja Marijan Oršolić. Zaslužnim članovima i donatorima dodijeljena su priznanja te je tom prigodom naglašeno kako Udruga vodi računa o socijalnim kategorijama svojih članova kada je u pitanju pomoć pri liječenju, kupnja ogrjeva, za slučaj smrti i u drugim potrebama, a ne izostaje ni pomoć gradske i županijske vlasti.
Minimalni iznos mirovine u Orašju prima 420 osoba. Ne čudi stoga što je predsjednik Udruge Ahmet Nurispahić podsjetio kako umirovljenici u Orašju, kao i u drugim sredinama, teško spajaju kraj s krajem, ponajviše zbog nejednakog povećanja prosječne plaće u Federaciji BiH i porasta mirovina. Pohvalio je potporu koju dobivaju od gradonačelnika i predsjednika Vlade Posavske županije. Predstavnici udruge za obljetnicu posjete svakog člana koji napuni 90 godina i daruju mu jednokratnu pomoć od 300 KM, dok socijalne kategorije, na osnovi dojava mjesnih povjerenika, pomažu u granicama svojih mogućnosti.
Dubravka Stojanović je ratni vojni invalid i članica Udruge umirovljenika još od njezina osnivanja. Prije 10 godina dala je prijedlog za formiranje Aktiva žena, na čijem je čelu i puno je učinila na animiranju žena i okupljanju u udruzi. Poručuje kako je malo mlađih članica, ali i napominje kako razumije njihovu neaktivnost jer, kaže, zbog malih primanja prisiljene su raditi i dodatni posao ili čuvati unuke.
Slabije plaćeni poslovi
Pejo Marković, povjerenik Ogranka u MZ Bok, koji ima 42 aktivna člana udruge, prima minimalnu mirovinu, a član udruge je od 2013. godine. Navodi kako članovi nisu zadovoljni primanjima jer je većina zaradila mirovinu na slabije plaćenim poslovima.
- S mirovinom teško preživljavam i radije bih je nazvao socijalom. Dodatni prihod ostvarujem kroz proizvodnju povrća u plastenicima i tako punim kućni proračun. Federalnoj Vladi poručio bih da pomogne umirovljenicima jer svaka vrsta pomoći, bilo jednokratna ili povećanje mirovine, dobro je došla - poručio je Pejo Marković.
