Koronavirusi su prvi puta opisani još 1930-tih, kada je zabilježeno da uzrokuju respiratorne i probavne simptome domaćih životinja, a kao uzročnici bolesti kod ljudi počinju se spominjati 1960-tih.
Ime „korona“ dolazi od vizualizacije virusa gledanog pod elektronskim mikroskopom, gdje se u vidnom polju jasno vide „šiljci“ glikoproteina koji podsjećaju na krunu. Korona virusi OC43 i 229E uzrokuju kod ljudi trećinu svih uobičajenih prehlada svake zime. 2003. godine pojavila se bolest teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS – severe acute respiratory syndrome). Uzročnik je bio vrlo brzo identificiran - virus s karakterističnom krunom te je dobio ime „SARS-CoV”. Pretpostavlja se da je SARS-CoV virus prešao sa šišmiša na mačku cibetku te s nje na čovjeka, piše Ordinacija.hr.
Zanimljivo je da SARS-CoV virus iz 2003. te SARS-CoV2 (Covid-19), o kojem se puno priča danas, imaju 79 posto genetičke sličnosti. Kako bi virusi ušli u stanicu domaćina, koriste se posebnim receptorskim sustavima, kao i virus gripe. SARS-CoV2 virus ima vrlo sličan receptorski sustav kao SARS-CoV s još većim afinitetom vezanja za stanice domaćina. Prema izjavama WHO-a, većina pacijenata (oko 80%) zaraženih korona virusom SARS-CoV2, oporavit će se od bolesti bez posebnog liječenja, a mnogi neće niti razviti simptomatsku bolest. Opasnosti od zaraze ovim virusom, iz dosadašnje prakse, usmjerene su prema osobama starije životne dobi te kroničnim bolesnicima. Kod takvih pacijenata koji su zaraženi SARS-CoV2 virusom, može doći do oštećenja epitelnih stanica dišnih putova, pri čemu dolazi do otežanog “čišćenja” pluća od prljavštine ili sluzi, nakupljanja upalnih molekula (tzv. “citokininska oluja”) te upale pluća. Iz navedenog slijeda razvoja komplikacija, vidi se da se radi o komorbiditetu, tj. spajanju jednog ili više stanja s primarnom bolesti, kao što je to slučaj i kod komplikacija gripe.
Koje su mogućnosti liječenja?
Zbog vrlo velike sličnosti gripe te Covid-19 bolesti, za pretpostaviti je da bi i pristup liječenju trebao biti također sličan. Liječenje gripe počinje preventivnim mjerama, tj. cijepljenjem. Cjepivo sadrži proteine s površine virusa koji potiču imunološki sustav na stvaranje zaštitnih proteina (protutijela). U slučaju kontakta s pravim virusom unaprijed stvorena protutijela onemogućit će daljnju aktivnost virusa, spriječiti razvoj bolesti i širenje infekcije na druge ljude. Cijepljenje protiv gripe se preporuča osobama starijim od 65 godina, štićenicima domova za starije, osobama oboljelima od kroničnih bolesti, svim osobama oslabljenog imunološkog sustava te zdravstvenim djelatnicima. Pretpostavka je kada cjepivo protiv Covid-19 bude dostupno na tržištu, da će biti propisane iste preporuke za cijepljenje. Lakši oblici gripe, ali i Covid-19, liječe se simptomatski (mirovanje, povećan unos tekućine, uporaba analgetika i antipiretika po preporuci farmaceuta). Teži oblici gripe se liječe antivirusnim lijekovima (oseltamivir-“Tamiflu” ili “Ebilfumin”; zanamivir-“Relenza” ili “Dectova”) te odgovarajućom hospitalizacijom ako je potrebna. Trenutno na tržištu ne postoje registrirani lijekovi za liječenje bolesti Covid-19, no u fazi je davanje uvjetnog odobrenja za stavljanje u promet lijeka remdesivir za liječenje te bolesti.
Antivirusni lijekovi
"Drvca koja završe u pilani nakon Božića poslužit će za proizvodnju lijeka koji može spasiti živote u slučaju epidemije ptičje gripe", rekla je Brigitte Kiecken, koja je 1980. utemeljila laboratorij Biolyse Pharma.
Kazala je da njezin laboratorij ima namjeru od borovih iglica proizvesti kiselinu koja je glavna sastavnica “Tamiflua”. Ta kiselina, koja svoje ime duguje japanskom cvijetu šikimi u kojem je prvi puta izolirana, služi kao početna tvar za sintezu ovog antivirusnog lijeka.
Ovaj lijek djeluje na principu da inhibira aktivnost neuroaminidaza, enzima koji omogućuje odvajanje virusa gripe od stanice tj. time i daljnje inficiranje drugih stanica domaćina. Sličan učinak na virus gripe pokazuje i seskviterpen (vrsta fenola) iz biljke japanskog dvornika (Reynoutria japonica) te fenolne komponente iz eteričnog ulja listova čajevca (Melaleuca alternifolia) koje mogu, u odgovarajućoj koncentraciji, inhibirati virus gripe sa 100%-tnim učinkom. Početkom epidemije Covid-19, u Kini je počela masovna prodaja dodatka prehrani koji sadrži kombinaciju bajkalske kapice, lonicere i forzicije.
Takav kombinirani dodatak prehrani već se jako dugo koristi u tradicionalnoj kineskoj medicine za liječenje virusnih bolesti. Kombinirani pripravak ima “zeleno svjetlo” u in vitro studijama za njegovu djelotvornost, no potrebne su dodatne kliničke studije da bi se potvrdio učinak kod ljudi. Jedno istraživanje iz 2008. godine pokazalo je kako destilirani ekstrakt lovora (Laurus Nobilis) djeluje virucidno, tj. totalno uništava virus SARS-CoV (2003.). Glavne sastavnice za koje se smatra da su dovele do takvog učinka su monoterpineoli (linalol i α-terpineol), terpeni (α-pinen i β-pinen) te monoterpenski cikloeter 1,8-cineol. Slične polifenolne komponente sadrže i eterična ulja eukaliptusa (Eucalyptus globulus), ravensare (Cinnamomum camphora), niauli (Melalunca quinquinervia) i kajeput (Melalunca cajuputi).
CITOKININSKA OLUJA
Uz bolest Covid-19 i gripu, kod najtežih oblika manifestacije bolesti može se javiti već spomenuta “citokininska oluja”, tj. nekontrolirana upalna reakcija koja uključuje molekule koje se zovu citokini, prilikom čega dolazi do oštećenja plućnog tkiva i pneumonije. Također zaustavlja se stanično disanje mitohondrija (organela u stanici). “Zakočen” je prijenos kisika u mitohondrije, pri čemu se smanjuje razina glutationa te se aktivira apoptoza (programirana stanična smrt) stanica pluća. Glutation je tripeptid koji se nalazi gotovo u svim stanicama organizma. Služi kao glavni antioksidans toksičnih međuprodukata. Sprečava mutacije nasljedne tvari u stanicama (DNA), a time nastanak bolesti i upala. Davanje glutationa inhalacijskim putem u ovakvom slučaju može biti vrlo korisno jer je dokazano da se poboljšava respiratorna funkcija pluća. 2017. godine na in vitro i in vivo studijama, ali ne i na humanim modelima, dokazano je da eterično ulje klinčića (Syzygium aromaticum) može ublažiti “citokininsku oluju”. Evidentno je da u prirodi postoji još niz molekula koje mogu imati sličan mehanizam djelovanja na viruse, pa i na SARS-Cov2 virus, što je potrebno dodatno istražiti i potkrijepiti kliničkim studijama.
Kako ojačati imunitet?
U doba gripe, prehlade te drugih sezonskih bolesti, uključujući i Covid-19, dobro je poraditi na imunitetu. Bespotrebno stvaranje panike oko zaraze kod ljudi dovodi do pojačanog lučenja kortizola (tzv. hormona stresa). Dokazano je da povećane razine kortizola smanjuju imunitet i dovode do povećane mogućnosti zaraze. Neka istraživanja su pokazala da izlaganje suncu osim što pridonosi sintezi vitamina D, te time omogućava normalan razvoj kosti, ujedno potiče stvaranje raznovrsnijeg mikrobioma u crijevima, samim time doprinosi i normalnom funkcioniranju imunološkog sustava. U tom slučaju pretjerano izoliranje zdrave populacije u zatvorene prostore je kontraproduktivno za normalan rad imunološkog sustava. Ako se ponovno vratimo na antioksidacijsku sposobnost glutationa, vrlo važnu ulogu u tom procesu ima upravo vitamin C. Vitamin C zajedno s nekolicinom kofaktora omogućava “recikliranje” glutationa i njegovo normalno funkcioniranje. Glutation nastaje spajanjem tri aminokiseline; cisteina, glutamata i glicina, uz pomoć odgovarajućih kofaktora te minerala cinka i selena. Upravo zato suplementacija selenom, cinkom i vitaminom C doprinosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa te normalnom funkcioniranju imunološkog sustava.
Kako spriječiti širenje virusa?
Osim uzimanja dodataka prehrani te konzumacije hrane bogate vitaminima, mineralima i antioksidansima, nije na odmet korištenje difuzera i pročišćivača zraka. Upravo difuzeri (raspršivači) nam omogućuju u zatvorenim prostorima inhalacijsku primjenu spomenutih eteričnih ulja koja pokazuju visok antivirusni potencijal. Eterična ulja mogu se koristiti i dermalno (na koži), tako da eterična ulja razrijedimo u nekom baznom ulju (npr. makadamije ili lješnjaka) te umasiramo na određene dijelove tijela. Kako bi se širenje virusnih bolesti svelo na minimum bitna je i osobna higijena, pranje ruku te socijalno distanciranje.
Maskice nisu 100%-tna zaštita od virusa, budući da su virusi puno manji (svega oko 100 nm) dok su pore na medicinskim i pamučnim maskicama puno veće oko 500 mikrometara.
Maskice mogu poslužiti kao dobra zaštitna barijera za velike čestice u slučaju da je nosi simptomatska osoba, koja kiše ili iskašljava sekret, no osobama koje ne pokazuju simptome, maskice mogu davati lažan osjećaj sigurnosti, pri čemu počinje izostajati socijalno distanciranje. Neracionalna uporaba i pretjerana neopravdana potrošnja maskica može dovesti do njihove nestašice, koje u tom slučaju ne budu dostupne zdravstvenim djelatnicima i pacijentima kojima su najpotrebnije (npr. kirurzima, intenzivnim njegama, onkološkim bolesnicima). S obzirom na to da SARS-CoV2 virus još nije u potpunosti istražen, za sve trenutno raspoložive preventivne ili terapijske metode obratite se svom osobnom ljekarniku ili liječniku.
